Berza

Berze su organizirana i striktno regulirana finansijska tržišta^[1][2] na kojima se trguje vrijednosnim papirima^[1] robom, uslugama ili valutama. Trgovanje na berzama zasnovano je na principu ponude i potražnje. Berze u osnovi služe kao primarna tržišta na kojima korporacije, vlade, i druge organizacije i institucije mogu prikupljati/povećati kapital usmjeravanjem sredstava investitora u produktivne pothvate. Berze imaju i sekundarnu ulogu zahvaljujući kojoj investitori mogu prodati svoje vrijednosne papire za gotovinu drugim investitorima i na taj način umanjiti investicijske rizike i održavati finansijski sistem likvidnim.

Berze funkcionišu pod strogim pravilima a ona su obavezujuća za sve koji učestvuju u trgovini na berzama. Kontrolu nad poslovanjem berzi vrši država, najčešće putem komisije za vrijednosne papire. Komisija može obustaviti rad berze pod uslovima određenim kao neregularni tržišni uslovi.^[1]

Također i berza može odrediti prestanak trgovine svojim instrumentima kada, npr. uslovi utvrđeni za listing nisu ispunjeni.

Preteče savremenih berzi možemo pronaći već u antičkoj Grčkoj, gdje se putem tzv. "trapezita", (od grčkog: trapeza – stol, desk), što bi približno odgovaralo funkciji današnjih berzanskih posrednika, razmjenjivao novac i pozajmice. Nakon toga, slične forme su djelovale u velikim srednjovjekovnim trgovačkim centrima Italije. Međutim, smatra se da je prva "prava" preteča berzi funkcionirala u XIV st. u Belgiji i da ju je ustanovila porodica trgovaca Van der Beurze. Za ovu porodicu se navodi podatak da je porijeklom iz Italije, iz Venecije (Della Borsa). U italijanskom jeziku se vjerovatno nalazi i porijeklo riječi berza (od ital: borsa – kesa, vreća). A upravo je vreća bila element sadržan na porodičnom grbu trgovaca Van der Beurze.

Za prvu berzu, kao fizički uređen i poslovno organiziran prostor, sa formom i odlikama savremenih berzi, pretpostavlja se ona otvorena u Amsterdamu, 1611. godine.^[3][4]

Ona u Londonu, najveća u Evropi, prvobitno je neformalno funkcionirala po londonskim čajdžinicama, a 1801. godine formira se kao regulirana berza, sa formalnim članstvom, i ta godina se uzima kao godina njenog zvaničnog ustanovljenja, godina osnivanja moderne Londonske berze.^[5]

Danas je London Stock Exchange (LSE)^[6] jedna od tri najveće berze na svijetu, pored onih u New Yorku (New York Stock Exchange – NYSE)^[7] i Tokiju (Tokyo Stock Exchange – TSE).^[8]

U početku, trgovanje na berzama se odvijalo na podijumu za trgovanje, gdje su se učesnici u trgovanju nadmetali glasnim instrukcijama. Na savremenim berzama, trgovanje se najvećim dijelom obavlja putem telefona i elektronski, "on-line". Na gotovo svim berzama trguje se po principu aukcije, gdje se učesnici nadmeću davanjem ponuda za kupovinu, odnosno, izdavanjem naloga za prodaju.

1. ^ ^{a b c} "Zakon o tržištu vrijednosnih papira, Sl. novine F BiH, br. 85/08". Komisija za vrijednosne papire F BiH. Pristupljeno 18. 5. 2016.
2. ^ "Zakon o tržištu harija od vrijednosti, član 2, Sl. glasnik RS, 34/09" (PDF). Komisija za hartije od vrijednosti Republike Srpske. Pristupljeno 18. 5. 2016.
3. ^ "History of the Dutch stock exchange". beursvanberlage.com. Arhivirano s originala, 26. 5. 2016. Pristupljeno 18. 5. 2016.
4. ^ Petram, L.O. "The world's first stock exchange: how the Amsterdam market for Dutch East India Company shares became a modern securities market, 1602-1700". Institutional repository of the University of Amsterdam. Pristupljeno 18. 5. 2016.
5. ^ "London Stock exchange, Our History". London Stock Exchange Group. Arhivirano s originala, 29. 7. 2016. Pristupljeno 18. 5. 2016.
6. ^ "Londonska berza". LSE. Arhivirano s originala, 4. 2. 2012. Pristupljeno 18. 5. 2016.
7. ^ "Njujorška berza". NYSE. Pristupljeno 18. 5. 2016.
8. ^ "Tokyo Stock Exchange". Tōshō. Arhivirano s originala, 17. 3. 2015. Pristupljeno 18. 5. 2016.