Fluorit | |
---|---|
![]() Fluorit | |
Općenito | |
Kategorija | mineral |
Hemijska formula | CaF2 |
Identifikacija | |
Molekularna težina | 78,07 g/mol |
Boja | Bezbojan, bijel, ljubičast, plav, plavo-zelen, zelen, žut, žuto-smeđ, ružičast ili crven |
Kristalni sistem | kubični |
Kalavost | savršena |
Tvrdoća | 4 |
Indeks prelamanja | 1,433-1,435 |
Ogreb | bijel |
Fluorit je mineralni oblik kalcij-fluorida čiji je hemijski sastav CaF2. Pripada halogenim mineralima. Kristališe u kubičnom kristalnom sistemu, često gradi i srasle kristale.[1] Naziv fluorit je izveden iz latinske riječi fluo što znači teći, zbog toga što se topi brže od ostalih minerala. Po njemu je hemijski element fluor dobio ime. Čisti fluorit je bezbojan i proziran, kako na vidljivom tako i na ultraljubičastom zračenju, ali nečistoće ga obično čine živopisnim mineralom, a kamen ima ukrasnu i lapidarnu upotrebu. Industrijski se fluorit koristi kao fluks za topljenje, te u proizvodnji određenih stakala i emajla. Najčistije vrste fluorita su izvor fluorida za proizvodnju fluorovodonične kiseline, koja je međuizvor većine finih hemikalija koje sadrže fluor. Optički bistri prozirni fluorit ima anomalnu parcijalnu disperziju, odnosno indeks prelamanja mu varira sa talasnom dužinom svjetlosti na način koji se razlikuje od uobičajenih naočala, pa je fluorit koristan u izradi apohromatskih sočiva, a posebno je vrijedan u fotografskoj optici. Fluoritna optika se također može koristiti u dalekom ultraljubičastom i srednjem infracrvenom opsegu, gdje su konvencionalna stakla previše neprozirna za upotrebu. Fluorit također ima nisku disperziju i visok indeks loma za svoju gustinu.[2][3]
|title=
na mjestu 37 (pomoć)
© MMXXIII Rich X Search. We shall prevail. All rights reserved. Rich X Search