Precipitacija

Hemijska precipitacija

Precipitacija je postupak pretvaranja hemijske u čvrstu supstancu iz rastvora, pretvaranjem supstance u netopivi oblik ili superzasićeni rastvor.[1][2] When the reaction occurs in a liquid solution, the solid formed is called the precipitate.[3] Hemijski agens koji uzrokuje nastanak čvrste supstance naziva se "'precipitant"'.[4]

Bez dovoljne sile gravitacije (taloženje) da zbliži čvrste čestice, talog ostaje u suspenzija. Nakon sedimentacije, posebno kada se pomoću centrifuga presuje u kompaktnu masu, talog se može nazvati „kuglica“. Precipitati se mogu koristiti kao medij. Tekućina bez taloga koja ostaje iznad čvrste supstance naziva se supernat ili supernatant. Prašci dobiveni od precipitacije takođe su u prošlosti bili poznati kao 'cvjetovi'. Kada se čvrsta supstanca pojavi u obliku celuloznih vlakana koja su prošla hemijsku obradu, postupak se često označava kaa regeneracija.

Ponekad stvaranje precipitata ukazuje na pojavu hemijske reakcije. Kada rastvor barij-hlorida reagira sa sumpornom kiselinom, nastaje bijeli talog barijev-sulfat. Kada rastvor kalij-jodida reaguje sa otopinom olovnog (II) nitrata, nastaje žuti talog olovnog (II) jodida.

Precipitacija se može dogoditi ako koncentracija spoja pređe njegovu rastvorljivost (naprimjer pri miješanju rastvarača ili promjeni njihove temperature). Precipitacije se mogu brzo pojaviti i iz prezasićenih rastvora.

U čvrstim supstancama dolazi do precipitacije ako je koncentracija jedne čvrste supstance iznad granice rastvorljivosti u čvrstoj materiji domaćina, zbog npr. brzog kaljenja ili ionske implantacije, a temperatura je dovoljno visoka da difuzija može dovesti do segregacije u taloge. Precipitacija u čvrstim materijama rutinski se koriste za sintezu nanoklastera.[5]

Važna faza procesa precipitacije je početak nukleacije. Stvaranje hipotetske čvrste supstance uključuje formiranje interfejsa, koji zahteva malo energije na osnovu relativne površinske energije čvrste supstance i rastvora. Ako ova energija nije dostupna, a nije dostupna odgovarajuća površina nukleacije, dolazi do prezasićenja.

Hidroksidne precipitacije su najčešće korištene industrijska taloženja u kojima metalni hidroksidi nastaju upotrebom kalcij-hidroksida (gašeni kreč) ili natrij-hidroksida (kaustična soda ) kao precipitat.

  1. ^ "Precipitation (Chemical) - an overview | ScienceDirect Topics". ScienceDirect. Pristupljeno 28. 11. 2020.
  2. ^ "Chemical precipitation". Encyclopedia Britannica. Pristupljeno 28. 11. 2020.
  3. ^ "Definition of Precipitate". Merriam-Webster. Pristupljeno 28. 11. 2020.
  4. ^ "Definition of Precipitant". Merriam-Webster. Pristupljeno 28. 11. 2020.
  5. ^ Dhara, S. (2007). "Formation, Dynamics, and Characterization of Nanostructures by Ion Beam Irradiation". Critical Reviews in Solid State and Materials Sciences. 32 (1): 1–50. Bibcode:2007CRSSM..32....1D. doi:10.1080/10408430601187624.

© MMXXIII Rich X Search. We shall prevail. All rights reserved. Rich X Search