Steganografija

[[Datoteka:Trithemius-Polygraphiae-71.jpg|mini|300px|Substitucijska tabela za slova i riječi na početku prve knjige u radu Polygraphia koju je napisao Johannes Trithemius.^[1]] Steganografija je umjetnost i nauka o pisanju skrivenih poruka na takav način da niko, osim pošiljaoca i namjerenog primaoca, posumnja u postojanje poruke. Riječ steganografija je grčkog porijekla i znači "skriveno pisanje". Sastoji se od riječi steganos (στεγανός) što znači "pokriveno" ili "zaštićeno", i graphei (γραφή) što znači pisanje. Prva zabilježena upotreba pojma je iz 1499. godine sa strane Johannesa Trithemiusa u njegovom pismenom radu Steganographia u kojem opisuje kriptografiju i steganografiju.

Prednost steganografije nad samom kriptografijom je da poruke ne privlače pažnju na sebe. Očito vidljive i šifrirane poruke - bez obzira koliko zaštićene - mogu probuditi pažnju drugih i sa tim u sebi biti inkriminirajući u zemljama gdje je enkripcija protivzakonita.^[2] Dakle, dok kriptografija štiti sadržaj poruke, za steganografiju se može reći da u nekom smislu može zaštiti poruku i komunikaciju preko koje se ona šalje.

1. ^ Trithemius POLYGRAPHIÆ LIBRI SEX, Frankfurt 1550, f [c5r
2. ^ (en) Pahati, OJ (29. 11. 2001). "Confounding Carnivore: How to Protect Your Online Privacy". AlterNet. Arhivirano s originala, 16. 7. 2007. Pristupljeno 2. 9. 2008.