Termini Bosanske piramide se koriste za niz prirodnih geoloških formacija koje se nazivaju „flatironima“ u blizini mesta Visoko u Bosni i Hercegovini, severozapadno od Sarajeva, a pre svega za brdo po imenu Visočica (smešteno na 43°58′40″N 18°10′38″E), koje je dospelo u središte pažnje međunarodne javnosti u oktobru 2005, nakon opsežne medijske kampanje, čiji je cilj bilo promovisanje kvazinaučne teorije da je delo ljudskih ruku i da predstavlja najveću drevnu piramidu na Zemlji.
Evropsko udruženje arheologa je u decembru 2006. ovim povodom izdalo saopštenje u kome se kaže:
Brdo Visočica, visine 213 m, pod kojim se nalazi srednjovekovni grad Visoki, nekada je bilo nastanjeno i oblikom približno podseća na piramidu. Ideju da ono predstavlja drevnu građevinu objavio je kontroverzni metalski radnik, preduzetnik, navodni doktor sociologije i samoproklamovani istraživač Semir Osmanagić koji je u to vreme bio nastanjen u Hjustonu, Teksas, SAD. Njegova kasnija iskopavanja na ovoj lokaciji su otkrila navodni popločani ulaz i tunele, kao i kamene blokove i drevni malter, kojime je prema njegovim tvrdnjama nekada bila prekrivena ova navodna građevina.
Osmanagić je takođe izneo tvrdnje da je u iskopavanju učestvovao međunarodni tim arheologa iz Australije, Austrije, Irske, Škotske i Slovenije.
Uprkos tome, mnogi arheolozi na koje se Osmanagić poziva tvrde da nisu pristali da učestvuju u navodnim istraživanjima i da nikada nisu bili na lokaciji. Iskopavanja su počela u aprilu 2006, i obuhvatala su i opsežne zemljane radove kojima je cilj bio preoblikovanje brda, tako da podseća na stepenastu piramidu Maja.
© MMXXIII Rich X Search. We shall prevail. All rights reserved. Rich X Search