Asirija

Asirija
2500. AD - 609. AD
Prethodnice: ← Akadsko carstvo Nasljednice: Medijci → Novobabilonsko Kraljevstvo →
Glavni grad		Aššur (2500.–1754. AD) Shubat-Enlil (1754.–1681. AD) Aššur (1681.–879. AD) Kalhu (879.–706. AD) Dur-Sharrukin (706.–705. AD) Nineveh (705.–612. AD) Harran (612.–609. AD)
Službeni jezik		Akadski Sumerski Aramejski
Državno uređenje		Monarhija
Kralj
• c. 2500. AD		Tudija (prvi)
• 612-609. AD		Ashur-uballit II (zadnji)
Zakonodavstvo
Površina
• Ukupno		194.249 km2
Valuta		Mina

Asirija je antičko područje sjeverne Mezopotamije koja je dobila ime po gradu Ašuru^[1]. Tu je stvoreno moćno Asirsko carstvo koje je postojalo kao država od 25. stoljeća p.n.e. (u obliku grada-države Ašur) do propasti 609. godine p.n.e. Ovo ogromno razdoblje dijeli se na Rani period Asirije (2600. p.n.e. - 2025. p.n.e.), Staroasirsko carstvo (2025. p.n.e. - 1378. p.n.e.), Srednjoasirsko carstvo (1392. p.n.e. - 934. p.n.e.) i Novoasirsko carstvo (911. p.n.e. - 609. p.n.e.).. Asirija je nastala na rijeci Tigris u Gornjoj Mezopotamiji u plodnom dijelu mezopotamske "kolijevke civilizacije" koja je uključivala Sumer, Akadsko carstvo i Babiloniju. Tokom svog vrhunca od 911. do 609. godine p.n.e., Novoasirsko carstvo se protezalo od istočne Libije i Kipra do Irana, te od Armenije i Azerbejdžana do Arapskog poluostrva. Od sedmog stoljeća p.n.e. (kada je palo Novoasirsko carstvo) do sedmog stoljeća, Asirija je bila geopolitičko područje kojim su vladale strane sile poput Rimskog i Sasanidskog carstva. Nakon dolaska hrišćanstva i stvaranja Istočne crkve, kontrolu nad Asirijom su preuzeli Grci, Rimljani, Arapi i Osmanlije

Naziv "Asirija" potiče od izvorne prijestolnice asirske države, antičkog grada Ašura, koja je nastala 2600. godine p.n.e. Tokom 25. i 24. stoljeća p.n.e., asirski kraljevi su bili pastoralne vođe. Od kasnog 24. stoljeća p.n.e., Asirci su postali podložni Sargonu Akadskom koji je ujedinio sve mezopotamske narode koji su govorili akadski i sumerski jezik u Akadsko carstvo (2334. p.n.e. - 2154. p.n.e.). Nakon nestanka Asirskog carstva, Asirija je postala geopolitičko područje na kojem su od sredine 2. stoljeća p.n.e. do kraja 3. stoljeća nastala mala nezavisna asirska kraljevstva Ašur, Adijabena, Osroena, Betnuhadra i Hatra. Teritorija Asirije je bila pod kontrolom Medijskog carstva (678. p.n.e. - 549. p.n.e.), Ahemenidskog carstva (550. p.n.e. - 330. p.n.e.), Makedonskog carstva (330. p.n.e. - 312. p.n.e.), Seleučkog carstva (312. p.n.e. - 63. p.n.e.), Partskog carstva (247. p.n.e. - 224.), Rimskog carstva (63. p.n.e. - 118.) i Sasanidskog carstva (224. - 651.). Islamskim osvajanjem sredinom 7. stoljeća konačno je stvorena jedinstvena država Sirija u kojoj su ostaci asirskog naroda (sirijski hrišćani) postepeno postali etnička, jezička, kulturna i vjerska manjina.

1. ^ "Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje". Leksikografski zavod Miroslav Krleža. ISBN 978-953-268-038-6. Pristupljeno 25. 1. 2023.