Demokratska stranka Democratic Party | |
---|---|
Skraćenica | D (neslužbeno) |
Predsjednik | Jaime Harrison |
Osnivač(i) | |
Osnovana | 8. januar 1828. |
Prethodnik | Demokratsko-republikanska stranka |
Sjedište | Washington, D.C., SAD |
Adresa | 430 South Capitol St. SE |
Mladi ogranak | Mladi demokrati Amerike |
Broj članova | 47.019.985[1] |
Politička pozicija | Lijevi centar[2][3] |
Ideologija | Većina: Liberalizam[4] Frakcije: Centar[5] Progresivizam[6] |
Boje | Plava |
Mjesta u Senatu | 47 / 100
|
Mjesta u Zastupničkom domu | 213 / 435
|
Guvernera | 23 / 50
|
Mjesta u gornjim domovima država | 857 / 1.973
|
Mjesta u donjim domovima država | 2.425 / 5.413
|
Veb-sajt | |
http://www.democrats.org/ |
Demokratska stranka (engleski: Democratic Party) jedna je od dvije najjače stranke u Sjedinjenim Američkim Državama. Osnovana je 1828. od strane pristalica predsjednika Andrewa Jacksona, što je čini najstarijom aktivnom političkom strankom.[7] Od sredine 19. stoljeća je glavna suparnička stranka Republikanskoj stranci.
Demokratska stranka je prije 1860. zagovarala ograničavanje moći savezne vlade i očuvanje prava saveznih država, a protivila se uspostavljanju nacionalne banke i visokim carinama. 1860. je pitanje ropstva dovelo do raskola unutar stranke, a nakon toga je ona ostvarila pobjedu samo četiri puta na predsjedničkim izborima u periodu od 1860. do 1928. U kasnom 19. stoljeću je nastavila sa protivljenjem visokim carinama, a unutar stranke se odvijala žestoka debata u vezi zlatnog standarda. U ranom 20. stoljeću je podržavala progresivne reforme i protivila se imperijalizmu, a od 1932. joj je platforma socijalno liberalna.[8] New Deal program predsjednika Franklina D. Roosevelta je bio ključan u pridobijanju podrške katoličkih imigranata, ali je uzrokovao u slabljenju konzervativnog krila stranke.[9][10] Nakon što predsjednik Lyndon B. Johnson potpisuje Zakon o građanskim pravima Jug SAD-a postaje više naklonjen prema Republikanskoj stranci, a Sjever postaje više naklonjen prema demokratskoj. Nekoć velik utjecaj sindikata nad Demokratskom strankom je oslabio krajem 20. stoljeća, ali je radnička klasa još uvijek bitan dio baze glasačkog tijela stranke. Žene, ljudi sa višom stručnom spremom, stanovnici urbanih područja, mlađe generacije i rasne, vjerske i seksualne manjine su također bitan dio baze glasačkog tijela.[11][12][13][14]
Filozofija modernog liberalizma Demokratske stranke mješa pojmove građanskih prava i socijalne jednakosti sa podrškom za mješovitu ekonomiju. U Kongresu, stranka je veliki šator sa utjecajnim centrističkim, progresivnim i konzervativnim frakcijama.[15] Ekonomska agenda stranke uključuje podršku za zaštitu okoline, sindikate, proširenje socijalnih programa, priuštivo više obrazovanje, reformu zdravstvenog sistema, jednake mogućnosti i zaštitu potrošača.[8][16][17] Stranka podržava reformu zakona o finansiranju političkih kampanja, prava seksualnih manjina, reformu imigracionog i kažnjeničkog sistema, pooštravanje restrikcija na kupovinu i posjedovanje oružja, pravo na pobačaj, ukidanje smrtne kazne i opuštanje zakona o drogama što se tiče njene socijalne agende.[18][19][20][21][22][23][24]
Modern liberalism occupies the left-of-center in the traditional political spectrum and is represented by the Democratic Party in the United States.
© MMXXIII Rich X Search. We shall prevail. All rights reserved. Rich X Search