Globalno zatopljenje

Savremena upotreba pojma klimatske promjene podrazumijeva globalno zatopljenje koje je prouzrokovalo čovječanstvo i utjecaj tih promjena na vremenske prilike na Zemlji. Iako je bilo klimatskih promjena u prošlosti, trenutne su znatno brže od svih zabilježenih u historiji Zemlje.^[2] Glavni uzrok su emisije stakleničkih plinova, većinom ugljik-dioksida (CO
2) i metana, koje nastaju sagorijevanjem fosilnih goriva u energetske svrhe. Drugi uzročnici emisija jesu ratarstvo, proizvodnja čelika i cementa te gubitak šuma.^[3] Na rast temperature također utječu gubici snježnog pokrivača koji reflektira sunčevu svjetlost i otpuštanje ugljik-dioksida iz šuma pogođenih sušama. Sve ovo ubrzava proces globalnog zatopljenja.^[4]

Temperature na tlu porasle su dvostruko brže u odnosu na globalni prosjek. Pustinje se proširuju, dok su toplotni valovi i šumski požari sve češći.^[5] Povećano zagrijavanje na Arktiku doprinijelo je topljenju permafrosta, lednika i gubitku morskog leda.^[6] Povećane temperature također izazivaju snažnije oluje i druge ekstremne vremenske prilike.^[7] Zbog promjena okoliša, mnoge vrste primorane su se seliti iz svojih staništa – koralnih grebena, planina, Arktika i drugih sličnih mjesta – dok drugima prijeti opasnost od izumiranja.^[8] Ljudima prijeti nestašica hrane i vode, češće i snažnije poplave, toplotni valovi, bolesti i ekonomska šteta. Klimatske promjene također mogu postaći seobu ljudi.^[9] Svjetska zdravstvena organizacija smatra da su klimatske promjena najveća prijetnja globalnom zdravlju u 21. stoljeću.^[10] Čak i ako se uspije smanjiti buduće zatopljenje, pojedine posljedice – kao što su porast razine mora, zatopljenje i zakiseljenje okeana – potrajat će stoljećima.^[11]

Već su osjetne mnoge posljedice trenutne razine zatopljenja, koja je otprilike 1,2 °C. Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC) predviđa veće posljedice kad taj broj pređe 1,5 °C.^[12] Dodatno zatopljenje povećava rizik prekoračenja klimatskih kritičnih tačaka, od kojih je jedna otapanje Grenlandske ledene ploče.^[13] Rješenje problema klimatskih promjena podrazumijeva poduzimanje određenih radnji kojima bi se ograničila količina zatopljenja te prilagodilo trenutnim i predstojećim klimatskim promjenama.^[14] Buduće zatopljenje može se ublažiti smanjenjem emisija stakleničkih plinova i uklanjanjem ih iz atmosfere.^[14] Da bi se to ostvarilo, bit će potrebno preći s uglja na solarnu i energiju vjetra te povećati učinkovitost energije.^[15] Emisije će se dodatno smanjiti prelaskom na električna vozila i toplotne pumpe.^[16] Sprečavanje rašumljavanja te intenzivno pošumljavanje može pomoći apsorpciji CO
2.^[17] Pojedine zajednice mogu se prilagoditi klimatskim promjenama tako što će poboljšati zaštitu obala, bolje upravljati nepogodama i razviti otpornije usjeve. Rješenja sama po sebi ne mogu smanjiti rizik snažnih, opsežnih i trajnih posljedica.^[18]

Shoreline picture of New Jersey after Hurricane Sandy went through the day before

Primjeri posljedica klimatskih promjena, odozgo nadolje u smjeru kazaljke na satu: Šumski požar nastao zbog toplote i suše, izbijeljeni korali zbog zagrijavanja i zakiseljavanja okeana, suša koja utječe na nestašicu vode i poplave obala prouzrokovane olujama i porastom razine mora

Zemlje potpisnice Pariskog sporazuma 2015. dogovorile su se da će, poduzimanjem raznih mjera ublažavanja, zadržati razinu zatopljenja "ispod 2 °C". Međutim, i kad se uzmu u obzir obaveze propisane sporazumom, temperatura bi se do kraja stoljeća mogla povisiti do otprilike 2,7 °C.^[19] Da bi se porast temperature zaustavio na 1,5 °C bit će potrebno prepoloviti emisije do 2030. te doseći nulte neto stope do 2050.^[20]

1. ^ IPCC AR6 WG1 2021
2. ^ IPCC SR15 Ch1 2018, str. 54: Ove stope promjena koje pokreće čovjek na globalnom nivou daleko premašuju stope promjena koje su potaknule geofizičke ili biosferne sile koje su promijenile putanju Zemljinog sistema u prošlosti…
3. ^ Our World in Data, 18 September 2020
4. ^ IPCC AR6 WG1 Technical Summary 2021, str. 59: The combined effect of all climate feedback processes is to amplify the climate response to forcing...
5. ^ IPCC SRCCL 2019, str. 7: Od predindustrijskog perioda, temperatura vazduha na površini zemlje porasla je skoro dvostruko više od globalne prosječne temperature (visoka pouzdanost). Klimatske promjene... doprinijele su dezertifikaciji i degradaciji zemljišta u mnogim regijama (visoka pouzdanost).; IPCC SRCCL 2019, str. 45: Klimatske promjene igraju sve veću ulogu u određivanju režima šumskih požara uz ljudsku aktivnost (srednja pouzdanost), a očekuje se da će buduća klimatska varijabilnost povećati rizik i ozbiljnost šumskih požara u mnogim biomima kao što su tropske prašume (visoka pouzdanost).
6. ^ IPCC SROCC 2019, str. 16: Tokom posljednjih decenija, globalno zagrijavanje dovelo je do široko rasprostranjenog smanjenja kriosfere, sa gubitkom mase ledenih pokrivača i glečera (veoma visoka pouzdanost), smanjenjem snježnog pokrivača (visoka pouzdanost) i obima i debljine arktičkog morskog leda (vrlo velika pouzdanost) ), i povećana temperatura permafrosta (vrlo visoka pouzdanost).
7. ^ USGCRP Chapter 9 2017, str. 260.
8. ^ EPA (19. 1. 2017). "Climate Impacts on Ecosystems". Arhivirano s originala, 27. 1. 2018. Pristupljeno 5. 2. 2019. Planinski i arktički ekosistemi i vrste su posebno osjetljivi na klimatske promjene... Kako se temperature okeana zagrijavaju i povećava kiselost okeana, izbjeljivanje i odumiranje korala će vjerovatno postati češći.
9. ^ Cattaneo et al. 2019; UN Environment, 25 October 2018.
10. ^ IPCC AR5 SYR 2014, str. 13–16; WHO, Nov 2015: Klimatske promjene su najveća prijetnja globalnom zdravlju u 21. vijeku. Zdravstveni radnici imaju dužnost da se brinu o sadašnjim i budućim generacijama. Vi ste na prvoj liniji u zaštiti ljudi od klimatskih uticaja – od više toplotnih talasa i drugih ekstremnih vremenskih pojava; od izbijanja zaraznih bolesti kao što su malarija, denga i kolera; od posljedica pothranjenosti; kao i liječenje ljudi oboljelih od raka, respiratornih, kardiovaskularnih i drugih nezaraznih bolesti uzrokovanih zagađenjem okoline."
11. ^ IPCC SR15 Ch1 2018, str. 64: Održane neto nulte antropogene emisije CO
    2 i opadanje neto antropogenih ne-CO
    2 radijacionih sila tokom višedecenijskog perioda bi zaustavile antropogeno globalno zagrijavanje tokom tog perioda, iako ne bi zaustavile porast nivoa mora ili mnoge drugi aspekti prilagođavanja klimatskog sistema.
12. ^ IPCC SR15 Summary for Policymakers 2018, str. 7
13. ^ IPCC AR6 WG1 Technical Summary 2021, str. 71
14. ^ ^{a b} NASA, Mitigation and Adaptation 2020
15. ^ United Nations Environment Programme 2019, str. xxiii, Table ES.3; Teske, ed. 2019, str. xxvii, Fig.5.
16. ^ United Nations Environment Programme 2019, Table ES.3 & p. 49; NREL 2017, str. vi, 12
17. ^ IPCC SRCCL Summary for Policymakers 2019, str. 18
18. ^ IPCC AR5 SYR 2014, str. 17, SPM 3.2
19. ^ United Nations Environment Programme 2021, str. 36: "A continuation of the effort implied by the latest unconditional NDCs and announced pledges is at present estimated to result in warming of about 2.7 °C (range: 2.2–3.2 °C) with a 66 per cent chance."
20. ^ IPCC SR15 Ch2 2018, str. 95–96: U modelskim putevima bez ili sa ograničenim prekoračenjem od 1,5 °C, globalne neto antropogene emisije CO
    2 opadaju za oko 45% u odnosu na nivoe iz 2010. do 2030. (40-60% interkvartilni raspon), dostižući neto nulu oko 2050. (2045–2055 interkvartilni raspon); IPCC SR15 2018, str. 17, SPM C.3:Svi putevi koji ograničavaju globalno zagrijavanje na 1,5 °C sa ograničenim ili nikakvim prekoračenjem projiciraju upotrebu uklanjanja ugljičnog dioksida (CDR) reda od 100–1000 GtCO2 tokom 21. vijeka. CDR bi se koristio za kompenzaciju zaostalih emisija i, u većini slučajeva, za postizanje neto negativnih emisija kako bi se globalno zagrijavanje vratilo na 1,5 °C nakon vrhunca (visoka pouzdanost). CDR implementacija nekoliko stotina GtCO2 podložna je višestrukim ograničenjima izvodljivosti i održivosti (visoka pouzdanost).; Rogelj et al. 2015; Hilaire et al. 2019