Hekata | |
---|---|
![]() Hecate Chiaramonti, rimska skulptura Hekate s trostrukim tijelom, prema helenističkom originalu (Museo Chiaramonti, Vatikanski muzej) | |
Grupe | Titani |
Roditelji | Perzej i Asterija |
Mitologija | Grčka mitologija |
Hekata je boginja u drevnoj grčkoj mitologiji, najčešće prikazana kako drži par baklji, ključ, zmije ili u pratnji pasa,[1] a u kasnijim periodima prikazivana s trostrukim tijelom. Različito se povezuje sa raskrsnicama, ulazima, noćima, svjetlom, magijom, zaštitom od vradžbina, Mjesecom, poznavanjem bilja i otrovnih biljaka, grobovima, duhovima, nekromantijom i čarobnjaštvom.[2][3] Njeno najranije pojavljivanje u književnosti bilo je u Hesiodovoj Teogoniji u 8. vijeku p. n. e.[4] kao boginja velike časti sa domenima na nebu, zemlji i moru. Naučnici raspravljaju o njenom mjestu porijekla, ali je imala popularne sljedbenike među vješticama iz Tesalije[6] i važno utočište među karijskim Grcima Male Azije u Lagini.[5] Njen najstariji poznati prikaz pronađen je u Selinuntu, na Siciliji.
Hekata je bila jedno od nekoliko božanstava koja su obožavana u staroj Atini kao zaštitnica oikosa (domaćinstva), pored Zeusa, Hestije, Hermesa i Apolona.[6] U posthrišćanskim spisima Kaldejskih proročišta (2.–3. vijek n. e.) ona se također smatrala (nekim) vladavinom nad zemljom, morem i nebom, kao i univerzalnijom ulogom Spasiteljice (Soteira), Majke anđela i kosmička svjetska duša.[7][8] Što se tiče prirode njenog kulta, "ona je više kao kod kuće na rubu nego u središtu grčkog politeizma. Intrinzično ambivalentna i polimorfna, nalazi se na konvencionalnim granicama i izmiče definiciji."[9]
Rimljani su je poznavali po epitetu Trivia, epitet koji dijeli sa Dijanom/Artemidom, svaki u svojoj ulozi zaštitnika putovanja i raskrsnica (trivijalnost, „tri puta“).[10]
© MMXXIII Rich X Search. We shall prevail. All rights reserved. Rich X Search