Lorensij

Lorensij,  103Lr
Lorensij u periodnom sistemu
Hemijski element, Simbol, Atomski brojLorensij, Lr, 103
SerijaAktinoidi
Grupa, Perioda, BlokAc, 7, f
Izgledsrebrenast (pretpostavljeno)[1]
Zastupljenost0 %
Atomske osobine
Atomska masa[266] u
Atomski radijus (izračunat)? ( -) pm
Kovalentni radijus? pm
Van der Waalsov radijus? pm
Elektronska konfiguracija[Rn] 5f147s27p1
Broj elektrona u energetskom nivou2, 8, 18, 32, 32, 8, 3
1. energija ionizacije443,8 kJ/mol
2. energija ionizacije1428 kJ/mol
3. energija ionizacije2219,1 kJ/mol
Fizikalne osobine
Agregatno stanječvrsto (pretpostavljeno)
Kristalna strukturaHeksagonalna gusto pakirana (pretpostavljeno)[2]
Gustoća- kg/m3
Tačka topljenja1900 (pretpostavljeno) K (1627 °C)
Tačka ključanjaK ( °C)
Molarni volumenm3/mol
Toplota isparavanja? kJ/mol
Toplota topljenja? kJ/mol
Brzina zvuka? m/s
Hemijske osobine
Oksidacioni broj+3
Elektrodni potencijal?
Elektronegativnost? (Pauling-skala)
Izotopi
Izo RP t1/2 RA ER (MeV) PR
260Lr

sin

180 s α 8,310 256Md
ε 2,740 260No
SR
261Lr

sin

39 min SR
262Lr

sin

3,6 h ε 2,100 262No
SR
266Lr

sin

11 h SR
Sigurnosno obavještenje
Oznake upozorenja
Oznaka upozorenja nepoznata[3]
Obavještenja o riziku i sigurnostiR: /
S: /
Ostala upozorenja
Radioaktivnost
Radioaktivni element
Radioaktivni element

Radioaktivni element
Ako je moguće i u upotrebi, koriste se osnovne SI jedinice.
Ako nije drugačije označeno, svi podaci dobijeni su mjerenjima u normalnim uvjetima.

Lorensij (latinski: lawrencium) jeste sintetički hemijski element sa simbolom Lr (ranije Lw) i atomskim brojem 103. Ime je dobio po prezimenu fizičara Ernesta O. Lawrencea, izumitelju ciklotrona, uređaja koji se koristio za otkriće mnogih umjetnih radioaktivnih elemenata. Radioaktivni metal, lorensij je 11. transuranijski element a također i posljednji član serije aktinoida. Kao i svi elementi sa atomskim brojem većim od 100, i on se može dobiti samo u ubrzivaču čestica putem bombardiranja nabijenim česticama lakših elemenata. Do danas je poznato 12 izotopa lorensija, među kojima je najstabilniji 266Lr sa vremenom poluraspada od 11 sati, dok se izotop 260Lr nešto kraćeg životnog vijeka (vrijeme poluraspada od 2,7 minuta) mnogo više koristi u hemiji jer se može proizvesti u mnogo većim količinama.

Hemijski eksperimenti su potvrdili da se lorensij doista ponaša kao teži homolog elementa lutecija u periodnom sistemu elemenata, te je trovalentni element. Stoga bi se također mogao klasificirati i kao prvi prelazni metal 7. periode. Međutim, očekuje se da je njegova elektronska konfiguracija donekle anomalna za njegovo mjesto u periodnom sistemu, jer ima konfiguraciju s2p umjesto konfiguracije s2d kakvu ima njegov homolog lutecij. Ovo znači da bi lorensij mogao biti manje volatilan nego što bi se to očekivalo na osnovu njegovog mjesta u periodnom sistemu, te bi se njegova volatilnost mogla usporediti sa onom kod olova.

Tokom 1950tih pa sve do 1970tih, postojale su mnogobrojne tvrdnje iz laboratorija iz Sovjetskog saveza i SAD-a o uspješnom sintetiziranju elementa 103 različite stabilnosti. Prvo otkriće i čast za dodjelu imena novom elementu bili su predmet spora između sovjetskih i američkih naučnika, sve dok IUPAC nije odredio ime lorensij kao zvanično te čast otkrića dao američkom timu naučnika, što je 1997. godine promijenjeno, te su oba tima podijelila čast otkrića elementa, ali je ime elementa ostalo nepromijenjeno.

  1. ^ Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom emsley
  2. ^ Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom hcp
  3. ^ EU ovaj element još uvijek nije stavila na spisak opasnih elemenata, međutim trenutno nije moguće pronaći pouzdani izvor ili literaturu o opasnim svojstvima ove supstance. Radioaktivnost ne spada u opasna svojstva koja se ovdje navode.

© MMXXIII Rich X Search. We shall prevail. All rights reserved. Rich X Search