Majmuni Starog svijeta

Repati majmuni Starog svijeta
Cercopithecidae
Colobidae
Diferenciran
Maslinasti babun Papio anubis
Maslinasti babun
Papio anubis
Sistematika
CarstvoAnimalia
KoljenoChordata
RazredMammalia
RedPrimates
(nesvrstani)podred Anthropoidea - Catarrhini
Uskonosni majmuni
PorodicaCercopithecidae
Colobidae
Rod22 roda
Gray, 1821
Tipična vrsta
Rod: Cercopithecus
Gray, 1821
Cercopithecinae - 12 rodova
Colobinae - 10 rodova
Repati majmun Starog svijeta
Mandril (Mandrillus sphinx) je najveći predstavnik ove grupe repatih majmuna.
Glava plaštastog pavijana (Papio anubis). Uočava se izdužena „pasja njuška“.
Divlji makak (Macaca sylvanus) je jedina evropska vrsta ne-ljudskih primata

.

Neki majmuni Starog svijeta, kao patas, vode polu-prizemni život, tj. obitavaju i na terenu i na drveću.
Javanski majmuni(Trachypithecus auratus), kao i sve morske mačke, žive u grupama.
Plaštasti majmuni, kao i većina pripadnika porodice Colobidae, hrane se lišćem
Hanuman-langur sa mladuncem
Rezus majmuni su naviknuli na ljude i često žive u gradovima.
Brazza morska mačka
Gelada (Theropithecus gelada)
Crveni kolobus
Nosonje

Majmuni Starog svijeta, familija Cercopithecidae, grupa su primata iz natporodice Cercopithecoidea i grane Catarrhini. Autohtoni su u Africi i Aziji, gdje danas naseljavaju niz sastojina iz tropskih prašuma i savana, šipražja, žbunja i planinskih terena, a Evropi su poznati u fosilnim tragovima. Međutim, iako je eventualno unesena, populacija jedne vrste makaka majmuna opstaje na Gibraltarskoj stijeni (Evropa) do današnjeg dana. Majmuni Starog svijeta uključuju mnoge od najpoznatiji vrsta ne-ljudskih primata, kao što su pavijani i makaki.[1][2]

  • Napomena: Odgovarajuća terminologija i klasifikacija južnoslavenskih jezika preuzeti su sa engleskog jezičkog područja, u kojem se razlikuju pojmovi ape (bos. = majmun) i monkey (bos. = majmun) po tome što prvi označava velike ili bezrepe majmune (čije je porijeklo u Starom svijetu), a drugi repate u svim dijelovima svijeta. Među njima se nalaze i
  • majmuni Starog svijeta i
  • majmuni Novog svijeta.[3][4][5]
  1. ^ British Museum of Natural History, Ed. (1991): Man's place in evolution. Natural History Museum Publications, Cambridge University Press, London, ISBN 0 521 40864 pogrešan ISBN 4.
  2. ^ Hadžiselimović R. (1986): Uvod u teoriju antropogeneze. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-9344-2-6.
  3. ^ Campbell B. G. (2009): Human evolution: An introduction to mans adaptations. British Museum of Natural History, London, ISBN 0-202-02041-X; ISBN 0-202-02042-8.
  4. ^ Cowligshaw G., Dunbar R. (2000): Primate conservation biology. The University of Chicago Press, Chicago, Chicago and London, ISBN 0-226-11636-0; ISBN 0-226-11637-9
  5. ^ Srivastava (2009): Morphology of the primates and human evolution. PHI Learning Private Learning Ltd, New Delhi, ISBN 978-81-203-3656-8.

© MMXXIII Rich X Search. We shall prevail. All rights reserved. Rich X Search