Microsporidia

Microsporidia
Fibrillanosema crangonycis
Sistematika
Carstvo	Fungi
Divizija	Rozellomycota
Razred	Microsporidia
Metchnikovellea Dihaplophasea Haplophasea
Sinonimi
Microsporidiida Labbé, 1899 Microsporea Delphy, 1936 [1963], Levine et al., 1980[1][2] Microsporidea Corliss & Levine, 1963[3] Microspora Sprague, 1969, 1977[4] Microsporida Tuzet et al. 1971

Microsporidia je grupa sporulirajućih jednoćelijskih parazita. Smatrane su protozoama ili protistima, ali se sada zna da su gljive^[5] ili sestrinska grupa gljiva.^[6] Slobodno procjenjujući, ima ih 1500 vrsta, a vjerovatno više od milion^[7] do sada imenovanih.

Microsporidia su ograničene na životinje domaćine, a sve glavne grupe životinja su om domaćini. Većina zarazi insekte, ali su odgovorni i za uobičajene bolesti rakova i riba. Navedene vrste microsporidia obično zaraze jednu vrstu domaćina ili grupu blisko srodnih taksona. Nekoliko vrsta, od kojih je većina oportunističkih, inficira i ljude.

Približno 10 % vrsta čine paraziti kičmenjaka – uključujući i ljude, kod kojih mogu izazvati mikrosporidijozu. Nakon infekcije, oni na različite načine utiču na svoje domaćine i napadaju sve organe i tkiva, mada općenito specifično različite vrste mikrosporidija. Neke su vrste smrtonosne, a neke se koriste u biološkoj kontroli insekata štetočina. Parazitskaa kastracija, gigantizam ili promjena spola domaćina, potencijalni su efekti mikrosporidijskog parazitizma (kod insekata). U najsavremenijim slučajevima parazitizma mikrosporidije u potpunosti ovladaju ćelijom domaćina i kontrolirau njen metabolizam i razmnožavanje, formirajući ksenome.^[8] Replikacija se odvija unutar ćelija domaćina, koji su zaraženi jednoćelijskim sporama, koje su prečnika u rasponu od 1–40 µm, što ih čini jednim od najmanjih eukariota. Microsporidije koje inficiraju sisare imaju promjer oko 1,0–4,0 μm.^[9] They also have the smallest eukaryotic genomes. Ermin "microsporidium" također se koristi kao zamjena za članove incertae sedis.^[10]

1. ^ Delphy, J. 1936. Sous-règne des Protozoaires. In: Perrier, R. (ed.). La Faune de la France en tableaux synoptiques illustrés, v. 1A. Delagrave: Paris.
2. ^ Levine, N. D. et al. (1980). A Newly Revised Classification of the Protozoa. The Journal of Protozoology 27: 37-58, [1].
3. ^ Corliss JO, Levine ND (1963). "Establishment of the Microsporidea as a new class in the protozoan subphylum Cnidospora". The Journal of Protozoology. 10 (Suppl): 26–27. doi:10.1111/jeu.1963.10.issue-s3.
4. ^ Sprague, V. (1977). Classification and phylogeny of the Microsporidia. In: Comparative pathobiology. vol. 2, Systematics of the Microsporidia. Lee A. Bulla & Thomas C. Cheng (ed.). pp. 1-30. New York: Plenum Press, [2].
5. ^ Hibbett, D.S. et al. (2007) A higher level phylogenetic classification of the Fungi. Mycological Research 111 (5): 509–47, [3].
6. ^ Silar, Philippe (2016). Protistes Eucaryotes : Origine, Evolution et Biologie des Microbes Eucaryotes. HAL. str. 462. ISBN 978-2-9555841-0-1.
7. ^ Hawksworth, David (2001). "The magnitude of fungal diversity: The 1.5 million spices estimate revisited". Mycological Research. 105 (12): 1422. doi:10.1017/S0953756201004725.
8. ^ Ronny Larsson, Lund University (Department of Cell and Organism Biology) Cytology and taxonomy of the microsporidia Arhivirano 12. 9. 2009. na Wayback Machine 2004.
9. ^ Didier, ES. (Apr 2005). "Microsporidiosis: an emerging and opportunistic infection in humans and animals". Acta Trop. 94 (1): 61–76. doi:10.1016/j.actatropica.2005.01.010. PMID 15777637.
10. ^ Hoffman, G. (1999). Parasites of North American Freshwater Fishes, 2nd edn, University of California Press, Berkeley, California, USA, p. 89, [4].