Molibden

Molibden,  42Mo
Molibden u periodnom sistemu
Hemijski element, Simbol, Atomski brojMolibden, Mo, 42
SerijaPrelazni metali
Grupa, Perioda, Blok6, 5, d
Izgledsivi metal
Zastupljenost1,4 · 10−3[1] %
Atomske osobine
Atomska masa95,95(1)[2][3] u
Atomski radijus (izračunat)145 (190) pm
Kovalentni radijus154 pm
Van der Waalsov radijuspm
Elektronska konfiguracija[Kr] 5s14d5
Broj elektrona u energetskom nivou2, 8, 18, 13, 1
1. energija ionizacije684,3 kJ/mol
2. energija ionizacije1560 kJ/mol
3. energija ionizacije2618 kJ/mol
4. energija ionizacije4480 kJ/mol
Fizikalne osobine
Agregatno stanječvrsto
Mohsova skala tvrdoće5,5
Kristalna strukturakubna prostorno centrirana
Gustoća10280[4] kg/m3 pri 293,15 K
Magnetizamparamagnetičan[5] ( = 1,2 · 10−4)
Tačka topljenja2896 K (2623 °C)
Tačka ključanja4885[6] K (4612 °C)
Molarni volumen9,38 · 10-6 m3/mol
Toplota isparavanja617[6] kJ/mol
Toplota topljenja36 kJ/mol
Pritisak pare10 Pa pri 2994 K
Brzina zvuka6190 m/s
Specifična toplota250 J/(kg · K)
Specifična električna provodljivost18,2 · 106 S/m
Toplotna provodljivost139 W/(m · K)
Hemijske osobine
Oksidacioni broj2, 3, 4, 5, 6
Elektrodni potencijal-0,152 V (MoO2 + 4e + 4 H+ → Mo + 2 H2O)
Elektronegativnost2,16 (Pauling-skala)
Izotopi
Izo RP t1/2 RA ER (MeV) PR
90Mo

sin

5,67 h ε 2,489 90Nb
91Mo

sin

15,49 min ε 4,434 91Nb
92Mo

14,84 %

Stabilan
93Mo

sin

4000 god ε 0,405 93Nb
94Mo

9,25 %

Stabilan
95Mo

15,92 %

Stabilan
96Mo

16,68 %

Stabilan
97Mo

9,55 %

Stabilan
98Mo

24,13 %

Stabilan
99Mo

sin

65,94 h β- 1,357 99Tc
100Mo

9,63 %

7,3 · 1018 god β- β- 3,034 100Ru
101Mo

sin

14,61 min β- 2,824 101Tc
102Mo

sin

11,3 min β- 1,010 102Tc
Sigurnosno obavještenje
Oznake upozorenja
Simbol nepoznat
Obavještenja o riziku i sigurnostiR: nema oznaka upozorenja R
S: nema oznake upozorenja S
Ako je moguće i u upotrebi, koriste se osnovne SI jedinice.
Ako nije drugačije označeno, svi podaci dobijeni su mjerenjima u normalnim uvjetima.

Molibden je hemijski element sa simbolom Mo i atomskim brojem 42. Njegovo ime je izvedeno iz novolatinskog molybdaenum, odnosno iz grčkog Μόλυβδος (molybdos) u značenju olovo, jer se za njegove rude često mislilo da su olovne.[7] Minerali molibdena su bili poznati još iz prahistorije, ali je element otkriven (u smislu da je izdiferenciran kao nepoznata supstanca iz mineralnih soli drugih metala) tek 1778. Otkrio ga je Carl Wilhelm Scheele, ali ga je u elementarnom obliku prvi izdvojio Peter Jacob Hjelm 1781. godine.

Molibden se ne javlja u prirodi u slobodnom (elementarnom) obliku na Zemlji. Umjesto toga, on se javlja u mineralima u raznim oksidacijskim stanjima. Elementarni molibden, izgledom sivi srebrenasti metal, ima šestu najvišu tačku topljenja od svih poznatih elemenata. On vrlo lahko gradi tvrde, stabilne karbide u legurama, pa se iz tog razloga najveći dio svjetske proizvodnje elementa (približno 80%) koristi za dobijanje raznih vrsta čelika i legura, uključujući legure izrazito velike čvrstoće te superlegure.

Većina spojeva molibdena je slabo rastvorljiva u vodi, ali je ion molibdata MoO2−
4
rastvorljiv, a formira se kada minerali koji sadrže molibden dođu u kontakt sa kisikom i vodom. U industrijskim količinama, spojevi molibdena (oko 14% svjetske proizvodnje elementa) koriste se u visokotemperaturnim i visokotlačnim aplikacijama, te kao pigmenti i katalizatori.

Enzimi koji sadrže ovaj element su ubjedljivo najčešći katalizatori koje koriste neke bakterije za razbijanje hemijskih veza u atmosferskom molekularnom dušiku, omogućavajući biološko fiksiranje dušika. Poznato je najmanje 50 enzima koji sadrže molibden u bakterijama i životinjama, mada su samo bakterijski i cijanobakterijski enzimi uključeni u fiksiranje dušika. Ove nitrogenaze sadrže molibden u različitim oblicima, koji se razlikuju od drugih molibdenskih enzima. Svi oni sadrže potpuno oksidirani molibden inkorporiran u molibdenski koenzim. Molibden je esencijalni element za život za sve više eukariotske organizme, ali ne i za sve bakterije, najviše zbog toga što ima raznolike funkcije u različitim enzimima molibdenskih kofaktora.

  1. ^ Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom Harry H. Binder
  2. ^ Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom IUPAC
  3. ^ Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom CIAAW
  4. ^ Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom Greenwood
  5. ^ Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom handbook
  6. ^ a b Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom Zhang
  7. ^ Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom CRCdescription

© MMXXIII Rich X Search. We shall prevail. All rights reserved. Rich X Search