Pritisak

Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). Ako se pravilno ne potkrijepe pouzdanim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti izbrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.

Termodinamika
Klasični Carnotov toplotni motor
Grane Klasična Statička Hemijska Kvantna termodinamika Ravnoteža / Neravnoteža
Zakoni Nulti Prvi Drugi Treći
Sistemi Zatvoreni sistem Izolovani sistem Stanje Jednačina stanja Idealni gas Realni gas Agregatno stanje Faza (materija) Ravnoteža Kontrolna zapremina Instrumenti Procesi Izobarni Izohorni Izotermni Adijabatski Izentropski Izentalpijski Kvazistatički Politropski Slobodna eksapnzija Povratnost Nepovratnost Endopovratnost Ciklusi Toplotni motori Toplotne pumpe Termalna efikasnost
Svojstva sistema Napomena: Konjugirane varijable su ukošene Dijagrami svojstava Intenzivna i ekstenzivna svojstva Procesne funkcije Rad Toplota Funkcije stanja Temperatura / Entropija (uvod) Pritisak / Zapremina Hemijski potencijal / Broj čestica Kvalitet pare Smanjena svojstva
Svojstva materijala Baze podataka o svojstvima Specifični toplotni kapacitet  ${\displaystyle c=}$ ${\displaystyle T}$ ${\displaystyle \partial S}$ ${\displaystyle N}$ ${\displaystyle \partial T}$ Stišljivost  ${\displaystyle \beta =-}$ ${\displaystyle 1}$ ${\displaystyle \partial V}$ ${\displaystyle V}$ ${\displaystyle \partial p}$ Termičko širenje  ${\displaystyle \alpha =}$ ${\displaystyle 1}$ ${\displaystyle \partial V}$ ${\displaystyle V}$ ${\displaystyle \partial T}$
Jednačine Carnotova teorema Clausiusova teorema Fundamentalna relacija Zakon idealnog plina Maxwellove relacije Onsagerove recipročne relacije Bridgmanove jednačine Tabela termodinamičkih jednačina
Potencijali Slobodna energija Slobodna entropija Unutrašnja energija ${\displaystyle U(S,V)}$ Entalpija ${\displaystyle H(S,p)=U+pV}$ Helmholtzova slobodna energija ${\displaystyle A(T,V)=U-TS}$ Gibbsova slobodna energija ${\displaystyle G(T,p)=H-TS}$
Historija Kultura Historija Opća Entropija Plinski zakoni "Perpetuum mobile" mašine Filozofija Entropija i vrijeme Entropija i život Brownova račna Maxwellov demon Paradoks toplotne smrti Loschmidtov paradoks Sinergetika Teorije Kalorijska teorija Vis viva ("živa sila") Mehanički ekvivalent toplote Pokretačka snaga Ključne publikacije "Eksperimentalni upit o izvoru toplote..." "O ravnoteži heterogenih supstanci" "Razmišljanja o pokretačkoj snazi vatre" Hronologije Termodinamika Toplotni motori Umjetnost Obrazovanje Maxwellova termodinamička površina Entropija kao širenje energije
Naučnici Bernoulli Boltzmann Carnot Clapeyron Clausius Carathéodory Duhem Gibbs von Helmholtz Joule Maxwell von Mayer Onsager Rankine Smeaton Stahl Thompson Thomson van der Waals Waterston
Ostalo Nukleacija Samomontaža Samoorganizacija Red i nered
Kategorija
p r u

Pritisak (p) se, posve općenito, definiše kao omjer sile (F) i površine (S) na koju ta sila djeluje pod pravim uglom. Možemo pisati:

${\displaystyle p={F \over S}}$.

Proizlazi da je mjerna jedinica za pritisak njutn po metru kvadratnom (N/m²). Ta izvedena mjerna jedinica se kraće naziva paskal (Pa).

Pritisak je, u većini slučajeva, pojam vezan uz izučavanje fluida (tekućina i plinova), međutim i u fizici čvrstih tijela koristimo taj pojam - npr. kontaktni pritisci između čvrstih tijela u dodiru.

Za bolje razumijevanje pritiska, dobro je objasniti uzrok njegove pojave kod fluida.

• Kod tekućina, pritisak će se javiti u dva slučaja:
  • Prilikom djelovanja gravitacije ili inercijalnih sila, kada će sve čestice tekućine dobiti težinu te će djelovati nekom ukupnom silom u smjeru djelovanja rezultantne sile polja u kojem se tekućina nalazi. Takvo djelovanje će proizvesti hidrostatički pritisak.
  • Prilikom kretanja (strujanja) tekućine, kada će na neku prepreku strujanju djelovati sila dinamičkog pritiska, i to na površini u koju tekućina udara.
• Kod plinova će uvijek postojati pritisak ukoliko je promatrana masa plina ograničena čvrstim stijenkama. Čestice plina se u prostoru slobodno i haotično kreću sudarajući se međusobno i sa stijenkama s kojima je plin omeđen. Pri svakom sudaru čestica prenosi neki impuls sile na stijenke, a ukupna sila u jedinici vremena jednaka je zbiru svih sila prenesenih svim udarima na promatranoj površini stijenke koji su se desili u promatranom vremenu.

Jedinice za pritisak su:

• bar
• standardna atmosfera
• tehnička atmosfera
• mmHg (milimetri živinog stuba)