Radon

Radon,  86Rn
Radon u periodnom sistemu
Hemijski element, Simbol, Atomski brojRadon, Rn, 86
SerijaPlemeniti gasovi
Grupa, Perioda, Blok18, 6, p
IzgledBezbojan
CAS registarski broj10043-92-2
Zastupljenost6,1 · 10-16[1] %
Atomske osobine
Atomska masa222 u
Atomski radijus (izračunat)- (120) pm
Kovalentni radijus150 pm
Van der Waalsov radijus220[2] pm
Elektronska konfiguracija[Xe] 4f145d106s26p6
Broj elektrona u energetskom nivou2, 8, 18, 32, 18, 8
1. energija ionizacije1037 kJ/mol
Fizikalne osobine
Agregatno stanjegas
Kristalna strukturakubična plošno centrirana
Gustoća9,73[3] kg/m3
Magnetizamdijamagnetičan
Tačka topljenja202 K (-71 °C)
Tačka ključanja211,3 K (-61,8 °C)
Molarni volumen22,4 · 10-6 m3/mol
Toplota isparavanja16,4 kJ/mol
Toplota topljenja2,89 kJ/mol
Brzina zvuka? m/s
Specifična toplota94 J/(kg · K)
Toplotna provodljivost0,00364 W/(m · K)
Hemijske osobine
Oksidacioni broj0
Oksid?
Elektronegativnost2,1 (Pauling-skala)
Izotopi
Izo RP t1/2 RA ER (MeV) PR
210Rn

sin

2,4 h α 6,404 206Po
211Rn

sin

14,6 h ε 2,892 211At
α 5,965 207Po
222Rn

u tragovima

3,8235 d α 5,590 218Po
224Rn

sin

1,8 h β 0,8 224Fr
Sigurnosno obavještenje
Oznake upozorenja
Oznaka upozorenja nepoznata[4]
Obavještenja o riziku i sigurnostiR: /
S: /
Ostala upozorenja
Radioaktivnost
Radioaktivni element
Radioaktivni element

Radioaktivni element
Ako je moguće i u upotrebi, koriste se osnovne SI jedinice.
Ako nije drugačije označeno, svi podaci dobijeni su mjerenjima u normalnim uvjetima.

Radon je hemijski element sa simbolom Rn i atomskim brojem 86. To je radioaktivni, bezbojni plemeniti gas bez mirisa i okusa,[5] koji se prirodno javlja kao indirektni proizvod raspada elemenata uranija i torija. U periodnom sistemu elemenata nalazi se u šestoj periodi. Njegov najstabilniji izotop, 222Rn, ima vrijeme poluraspada od 3,8 dana. Radon je jedna od najgušćih supstanci koja je u gasovitom stanju pod normalnim uslovima. Također on je i jedini gas koji u normalnim uslovima ima samo radioaktivne izotope te se zbog svoje radioaktivnosti smatra opasnim za zdravlje. Njegova snažna radioaktivnost također onemogućava hemijske studije te je do danas poznato samo nekoliko njegovih spojeva. Radon nastaje kao jedan od međuproizvoda u normalnom radioaktivnom lancu raspadanja kroz koji se torij i uranij polahko raspadaju do stabilnog olova. Torij i uranij su dva najrasprostranjenija radioaktivna elementa na Zemlji, a na njoj postoje od vremena kada je nastala. Njihovi prirodni izotopi imaju vrlo duga vremena poluraspada, u rasponima od nekoliko milijardi godina. Torij i uranij, njihov proizvod raspada radij i njegov proizvod raspada radon, stoga će u narednih nekoliko desetaka miliona godina ostati u gotovo istom omjeru kao što su i danas.[6] Kako se i sam radon raspada, on daje nove radioaktivne elemente zvane kćerke radona tj. proizvode raspada. Za razliku od gasovitog radona, njegovi proizvodi raspada su u čvrstom stanju te se zalijepe za površinu, kao što su čestice prašine u zraku. Ako se tako kontaminirana prašina udahne, te čestice se mogu zalijepiti za disajne puteve u plućima i na taj način povećati rizik od razvoja raka pluća.[7]

Za razliku od svih drugih elemenata koji se nalaze u pomenutom lancu radioaktivnog raspada, radon je gasovit i lahko dospijeva u disajni sistem. Stoga, čak i u doba nuklearnih reaktora, radon koji se javlja u prirodi odgovoran je za većinu slučajeva izlaganja stanovništva ionizirajućem zračenju. Često je i jedini uzročnik doze pozadinske radijacije za neke osobe, i vrlo često je promjenjiv u zavisnosti od mjesta. Uprkos kratkom vremenu poluraspada, dio gasovitog radona iz prirodnih izvora može se akumulirati u koncentracijama mnogo višim od normalnih u nekim prostorijama, naročito u nižim područjima i nižim spratovima zgrada te podrumima i kanalima, uglavnom zbog svoje težine i gustoće. Također se ponegdje može naći i u prirodnim izvorima i geotermalnim vrelima.[8]

Epidemiološke studije su dokazale jasnu vezi između udisanja visokih koncentracija radona i povećane pojave raka pluća. Stoga se radon smatra značajnim zagađivačem koji može utjecati na kvalitet zraka u prostorijama širom svijeta. Prema podacima Američke agencije za zaštitu okoline (EPA), radon je drugi uzročnik raka pluća po učestalosti, odmah nakon pušenja duhana, uzrokujući 21.000 smrtnih slučajeva godišnje u SAD-u. Oko 2.900 od tih smrtnih slučaja desilo se osobama koje nisu nikad pušile. Iako je među pušačima na drugom mjestu među uzročnicima smrti, radon je na prvom mjestu među uzročnicima raka pluća kod nepušača, prema procjenama EPA.[9]

  1. ^ Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom binder
  2. ^ Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom manjera
  3. ^ Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom lide
  4. ^ EU ovaj element još uvijek nije stavila na spisak opasnih elemenata, međutim trenutno nije moguće pronaći pouzdani izvor ili literaturu o opasnim svojstvima ove supstance. Radioaktivnost ne spada u opasna svojstva koja se ovdje navode.
  5. ^ Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom guide
  6. ^ Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom USPHS90
  7. ^ Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom eohhs
  8. ^ Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom facts
  9. ^ Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom epa

© MMXXIII Rich X Search. We shall prevail. All rights reserved. Rich X Search