Rusko-ukrajinski rat

Rusko-ukrajinski rat
Vojna situacija (redovno ažurirana)    Pod kontrolom Ukrajine    Pod okupacijom Rusije i proruskih snaga
Datum 20. februar 2014 – danas (10 godina, 3 mjeseca, 3 sedmice i 3 dana) Lokacija Ukrajina Status U toku
Sukobljene strane
Ukrajina	Rusija Donjecka NR Luganska NR
Opskrba oružjem: NATO EU Ekonomske sankcije Rusiji: Australija[1] Kanada[2] EU[3] Island[4] Japan[5] Novi Zeland[6] Norveška[7] Singapur[8] Južna Koreja[9] Švicarska[10] Tajvan[11] UK[12] SAD[13]	Opskrba oružjem: Bjelorusija[a] Sjeverna Koreja Iran
Komandanti i lideri
Volodimir Zelenski Denis Šmihalj Oleksij Reznikov Denis Monastirskij Oleksij Danilov Valerij Zalužnij Serhij Šaptala Ruslan Homčak Oleksandr Sirskij Vitalij Kličko	Vladimir Putin Aleksandr Dvornikov Mihail Mišustin Sergej Šojgu Valerij Gerasimov Vladimir Kolokoljcev Denis Pušilin Vladimir Paškov Leonid Pasečnjik Sergej Kozlov
Snage
od 01.01.2024. 900.000+	od 01.01.2024. - 500.000+ na teritoriji Ukrajine
Žrtve i gubici
110,000+ poginulih 250,000 ranjeno[16] [17] 2,768 zarobljeni[18][19][20] 500+ T-64 tenkova[21]	150,000+ poginulih[16][22] 350,000+ ranjeno[16]
Civilne žrtve: 40.000+ poginulih (januar 2024)[23] 40.000–70.000 ranjeno (januar 2024)[16]

Rusko-ukrajinski rat^[24] dugotrajni je rat između Rusije (zajedno s proruskim separatističkim snagama) i Ukrajine. Započeo je u februaru 2014. nakon ukrajinske Revolucije dostojanstva, a u početku je bio usredrsređen na status Krima i Donbasa, međunarodno priznatih kao dio Ukrajine. Prvih osam godina sukoba obuhvatao je rusko pripajanje Krima (2014) i rat u Donbasu (2014–) između Ukrajine i separatista koje podržava Rusija, kao i pomorske incidente, kibernetički rat i političke napetosti. Nakon gomilanja ruske vojske na granici između Rusije i Ukrajine od kraja 2021, sukob se značajno proširio kada je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu 24. februara 2022.

Nakon prosvjeda na Euromajdanu i revolucije, koja je dovela do smjene proruskog predsjednika Viktora Janukoviča u februaru 2014, u dijelovima Ukrajine izbili su proruski nemiri. Ruski vojnici bez oznaka preuzeli su kontrolu nad strateškim položajima i infrastrukturom na ukrajinskom teritoriju Krima i zauzeli krimski parlament. Rusija je organizirala kontroverzni referendum, čiji je ishod bio da se Krim pridruži Rusiji. To je dovelo do pripajanja Krima Rusiji. U aprilu 2014. demonstracije proruskih skupina u regiji Donbas u Ukrajini eskalirali su u rat između ukrajinske vojske i separatista samoproglašenih republika Donjeck i Lugansk, koje podržava Rusija.

U augustu 2014. neoznačena ruska vojna vozila prešla su granicu^[25] u Republiku Donjeck. Počeo je neobjavljeni rat između ukrajinskih snaga s jedne strane, a separatisti su se pomiješali s ruskim postrojbama s druge, iako je Rusija pokušala sakriti svoju umiješanost. Rat je prerastao u statičan sukob, s opetovanim neuspjelim pokušajima prekida vatre. Godine 2015. sporazum Minsk II potpisale su Rusija i Ukrajina, ali je niz sporova spriječio njegovu punu provedbu.

U 2021. i početkom 2022. došlo je do velikog gomilanja ruske vojske oko ukrajinskih granica. NATO je optužio Rusiju za planiranje invazije, što je ona negirala. Ruski predsjednik Vladimir Putin kritizirao je proširenje NATO-a kao prijetnju njegovoj zemlji i zatražio, da se Ukrajini zabrani pridruživanje vojnom savezu. Također je izrazio ruske iredentističke stavove, doveo u pitanje pravo Ukrajine na postojanje i pogrešno izjavio da je Ukrajinu stvorila Sovjetska Rusija. Rusija je 21. februara 2022. službeno priznala dvije samoproglašene separatističke države u Donbasu i otvoreno poslala vojnike na te teritorije. Tri dana kasnije Rusija je napala Ukrajinu. Veliki dio međunarodne zajednice osudio je Rusiju za njezine postupke u postrevolucionarnoj Ukrajini, optužujući je za kršenje međunarodnog prava i kršenje ukrajinskog suvereniteta. Mnoge zemlje uvele su ekonomske sankcije protiv Rusije, ruskih pojedinaca ili kompanija,^[26] posebno nakon invazije 2022. godine.

1. ^ "Australian sanctions on Russia: who do they target and will they have an impact?". theguardian.com (jezik: engleski). 24. 2. 2022.
2. ^ "Canada announces new sanctions against Russia. This is what they're targeting". ctvnews.ca (jezik: engleski). 24. 2. 2022.
3. ^ "Russia's military aggression against Ukraine: EU imposes sanctions against President Putin and Foreign Minister Lavrov and adopts wide ranging individual and economic sanctions". consilium.europa.eu (jezik: engleski). 28. 2. 2022.
4. ^ "Iceland to Take Part in Sanctions Against Russia, Ministers Say". japantimes.co.jp (jezik: engleski). 24. 2. 2022.
5. ^ "Japan announces more sanctions on Russia after Ukraine invasion". Iceland Review (jezik: engleski). 25. 2. 2022.
6. ^ "New Zealand announces bans on Russia in response to Ukraine invasion". rnz.co.nz (jezik: engleski). 24. 2. 2022. Pristupljeno 25. 2. 2022.
7. ^ "Norway Decides to Drop Russia From $1.3 Trillion Wealth Fund". Bloomberg (jezik: engleski). 28. 2. 2022.
8. ^ "Singapore to impose sanctions on Russia, including export controls and certain bank transactions: Vivian Balakrishnan". CNA (jezik: engleski). 28. 2. 2022. Pristupljeno 28. 2. 2022.
9. ^ "South Korea to join economic sanctions against Russia". channelnewsasia.com (jezik: engleski). 24. 2. 2022. Arhivirano s originala, 25. 2. 2022. Pristupljeno 25. 2. 2022.
10. ^ "Neutral Swiss poised to freeze Russian assets - president". Reuters (jezik: engleski). 28. 2. 2022. Pristupljeno 28. 2. 2022.
11. ^ Pei-ju, Teng (25. 2. 2022). "Taiwan to join international sanctions against Russia". focustaiwan.tw (jezik: engleski). Arhivirano s originala, 25. 2. 2022. Pristupljeno 25. 2. 2022.
12. ^ "PM Johnson unveils UK's largest-ever sanctions against Russia". reuters.com (jezik: engleski). 24. 2. 2022.
13. ^ "Joined by Allies and Partners, the United States Imposes Devastating Costs on Russia". whitehouse.gov (jezik: engleski). 24. 2. 2022. Pristupljeno 25. 2. 2022.
14. ^ Lister, Tim; Kesa, Julia (24. 2. 2022). "Ukraine says it was attacked through Russian, Belarus and Crimea borders". CNN. Kyiv. Arhivirano s originala, 24. 2. 2022. Pristupljeno 24. 2. 2022.
15. ^ Rodionov, Maxim; Balmforth, Tom (25. 2. 2022). "Belarusian troops could be used in operation against Ukraine if needed, Lukashenko says". Reuters. Arhivirano s originala, 25. 2. 2022. Pristupljeno 25. 2. 2022.
16. ^ ^{a b c d} "ООН підрахувала кількість жертв бойових дій на Донбасі". Radio Liberty. 1. 1. 2023. Pristupljeno 1. 1. 2023.
17. ^ "UNIAN: 70 missing soldiers officially reported over years of war in Donbas". Ukrainian Independent Information Agency. 6. 9. 2019. Pristupljeno 6. 9. 2019.
18. ^ "Militants held in captivity 180 Ukrainian servicemen". Arhivirano s originala, 2. 4. 2015. Pristupljeno 16. 3. 2015.
19. ^ Isaac Webb (22. 4. 2015). "An Eye for an Eye: Ukraine's POW Problem". The Moscow Times. Arhivirano s originala, 18. 5. 2015. Pristupljeno 25. 4. 2015.
20. ^ "Donbas rebels still hold 300 Ukraine army servicemen and civilians prisoners". zik.ua. 2. 5. 2015. Arhivirano s originala, 26. 11. 2020. Pristupljeno 23. 9. 2022.
21. ^ "В жертву "Оплотам": Почему тормозит модернизация Т-64". www.depo.ua.
22. ^ "The overview of the current social and humanitarian situation in the territory of the Donetsk People's Republic as a result of hostilities between 23 and 29 January 2021". Human rights Ombudsman in the Donetsk People's Republic. Pristupljeno 3. 2. 2022.
23. ^ "Conflict-related civilian casualties in Ukraine" (PDF).
24. ^ Snyder, Timothy (2018). The Road to Unfreedom: Russia, Europe, America. New York: Tim Duggan Books. p. 197. ISBN 978-0-525-57447-7.
25. ^ https://amp.theguardian.com/world/2014/aug/14/russian-military-vehicles-enter-ukraine-aid-convoy-stops-short-border Preuzeto 29. maja 2022.
26. ^ Overland, Indra; Fjaertoft, Daniel (2015). "Financial Sanctions Impact Russian Oil, Equipment Export Ban's Effects Limited". Oil and Gas Journal. 113 (8): 66–72.

Greška kod citiranja: <ref> oznake postoje za grupu pod imenom "lower-alpha", ali nije pronađena pripadajuća <references group="lower-alpha"/> oznaka, ili zatvarajući </ref> nedostaje