Skandij

Skandij,  21Sc
Skandij u periodnom sistemu
Hemijski element, Simbol, Atomski brojSkandij, Sc, 21
SerijaPrelazni metali
Grupa, Perioda, Blok3, 4, d
Izgledsrebreno bijeli metal
CAS registarski broj7440-20-2
Zastupljenost5,1 · 10-4[1] %
Atomske osobine
Atomska masa44.955908 u
Atomski radijus (izračunat)162 (184) pm
Kovalentni radijus170±7 pm
Van der Waalsov radijus211 pm
Elektronska konfiguracija[Ar] 3d1 4s2
Broj elektrona u energetskom nivou2, 8, 9, 2
Izlazni rad3,50 eV
1. energija ionizacije633,1 kJ/mol
2. energija ionizacije1235,0 kJ/mol
3. energija ionizacije2388,6 kJ/mol
Fizikalne osobine
Agregatno stanječvrsto
Mohsova skala tvrdoće2,5
Kristalna strukturaheksagonalna gusto pakirana
Gustoća2985 kg/m3
Koeficijent termalne ekspanzije(α, poli) 10,2 ppm/K
Magnetizamparamagnetičan ( = 2,6 · 10−4)[2]
Tačka topljenja1814 K (1541 °C)
Tačka ključanja3003[3] K (2730 °C)
Molarni volumen15,00 · 10-6 m3/mol
Toplota isparavanja310[3] kJ/mol
Toplota topljenja14,1 kJ/mol
Pritisak pare10 Pa pri 1804 K
Brzina zvukam/s
Specifična toplota586[1] J/(kg · K)
Specifična električna provodljivost1,81 · 106 S/m
Toplotna provodljivost16 W/(m · K)
Hemijske osobine
Oksidacioni broj3, 2,[4] 1[5]
OksidSc2O3
Elektrodni potencijal-2,03 V (Sc3+ + 3e- → Sc)
Elektronegativnost1,36 (Pauling-skala)
Izotopi
Izo RP t1/2 RA ER (MeV) PR
43Sc

sin

3,891 h ε 2,221 43Ca
44Sc

sin

3,927 h ε 3,653 44Ca
45Sc

100 %

Stabilan
46Sc

sin

83,79 d β- 2,367 46Ti
47Sc

sin

3,3492 d β- 0,600 47Ti
48Sc

sin

43,67 h β- 3,994 48Ti
49Sc

sin

57,2 min β- 2,006 49Ti
Sigurnosno obavještenje
Oznake upozorenja
Prah

Lahko zapaljivo

F
Lahko zapaljivo
Obavještenja o riziku i sigurnostiR: 11 (prah)
S: 16 (prah)
Ako je moguće i u upotrebi, koriste se osnovne SI jedinice.
Ako nije drugačije označeno, svi podaci dobijeni su mjerenjima u normalnim uvjetima.

Skandij (latinski: ') jeste hemijski element sa simbolom Sc i atomskim brojem 21. To je srebrenasto-metalni element iz d-bloka, historijski nekad svrstavan u rijetke zemne elemente, zajedno sa itrijem i lantanoidima. Otkriven je 1879. spektralnom analizom minerala euksenita i gadolinita iz Skandinavije.

Skandij je prisutan u većini depozita rijetkih zemalja i uranijevih spojeva, ali se iz ovih ruda dobija još samo iz nekoliko rudnika u svijetu. Zbog niske dostupnosti i poteškoća pri pripremi metalnog skandija, što je prvi put učinjeno 1937. sve do 1970tih nisu bile razvijene aplikacije za korištenje skandija kao metala. Pozitivni efekti skandija na legure aluminija otkrivene su 1970tih, a njegova upotreba u takvim legurama i do danas je ostala njegov najznačajniji vid potrošnje. Svjetska trgovina čistog metalnog skandija iznosi u prosjeku oko 50 kg godišnje.[6]

Osobine spojeva skandija su približno između osobina spojeva aluminija i itrija. Postoji i takozvana dijagonalna veza između ponašanja magnezija i skandija, kao što je to slučaj između berilija i aluminija. U hemijskim spojevima ovog elementa iz treće grupe periodnog sistema, dominira oksidacijsko stanje +3.

  1. ^ a b Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom harry
  2. ^ Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom crc
  3. ^ a b Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom zhang
  4. ^ Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom guire
  5. ^ Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom smithre
  6. ^ Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom theodore

© MMXXIII Rich X Search. We shall prevail. All rights reserved. Rich X Search