Srednji istok

Srednji istok^[a] jeste regija koja ugrubo obuhvata veći dio područja Zapadne Azije (isključujući Kavkaz i Egipat). Pojam Srednjeg istoka često se poistovjećuje kao sinonim Bliskog istoka, da bi se napravila distinkcija od pojma Daleki istok. Odgovarajući pridjev glasi srednjoistočni, a izvedena imenica srednjoistočnjak. Arapi, Perzijanci i Turci predstavljaju najveće etničke grupe u ovom području po broju stanovništva^[1], dok Kurdi, Azeri, Kopti, Jevreji, Asirci, Somali, Armeni i drugi narodi čine značajne manjine.

Historija Srednjeg istoka seže do prahistorijskih vremena, a to područje je općenito bilo glavni centar tadašnjih svjetskih događanja. Međutim, u kontekstu njegove drevne historije, češće se koristi pojam Bliski istok. Nekoliko najvećih svjetskih religija ima svoje porijeklo na Srednjem istoku, između ostalih judaizam, islam i kršćanstvo, kao i baha'i, mandaizam, druzi i brojna druga religijska usmjerenja. Srednji istok generalno uzevši ima vruću i suhu klimu, a nekoliko velikih rijeka omogućava navodnjavanje i poljoprivredu na ograničenom području kao što je delta Nila u Egiptu, slivno područje rijeka Eufrat i Tigris u Mezopotamiji koje najvećim dijelom pokriva područje poznato kao "plodni polumjesec". Veliki broj država ovog područja izlazi na Perzijski zaliv i ima ogromne rezerve sirove nafte, od koje suverene države Arapskog poluostrva imaju koristi zbog enormne zarade od njenog izvoza. U današnje doba, Srednji istok je ostao strateško, ekonomsko i političko osjetljivo područje svijeta.

Greška kod citiranja: <ref> oznake postoje za grupu pod imenom "lower-alpha", ali nije pronađena pripadajuća <references group="lower-alpha"/> oznaka, ili zatvarajući </ref> nedostaje

1. ^ Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom bookenc