Stoma

Stoma na listu krompira
obojena pod skenirajućim elektronskim mikroskopom
Poprečni presjek stome
Naličje lista vrste Tradescantia zebrina
Stome su zelene (od hlorofila) dok se epidermske ćelije ispoljavaju kao crvene (zbog dodatnih pigmenata)

U botanici, stoma (grč. στόμα – stoma = usta) [1] je pora koja se nalazi na epidermi listova, stabla i drugih organa koji učestvuju u razmjeni plinova. Preko stoma se odvija razmjena plinova između biljke i spoljne sredine. Stome su i veza između međućelijskog prostora i spoljne sredine.

Pore su ograničene parom specijaliziranih ćelija parenhima poznatim kao ćelije zatvaračice, koje su odgovorne za regulaciju obima otvaranja. Termin se također upotrebljava za ukupnost kompleksa stome, tj. stomin aparat u koji ulaze i same pore i ćelije pratilice (ili pomoćne ćelije). Ispod stomine pore je relativno prostrani međućelijski prostor - podstomina komora.[2] Zrak koji sadrži ugljendioksid i kisik ulazi u biljku kroz ove otvore i bivaju iskorišteni u procesu fotosinteze u mezofilnom tkivu (parenhimske ćelije sa hloroplastima) i ćelijsko disanje. Kisik nastaje kao nusproizvod fotosinteze i difuzno odlazi u atmosferu. Isto tako, kroz te pore u atmosferu se ispušta i vodena para, u procesu koji se zove transpiracija.[3]

Stome su prisutne u sporofitnoj generaciji svih kopnenih grupa biljaka, osim jetrenjača (Marchantiophyta). Dikodiledoni obično imaju više stoma na donjoj epidermi nego na gornjoj. Monocotiledoni, s druge strane, obično imaju isti broj stoma na obje epiderme. Kod biljaka s plutajućim lišćem, stome se nalaze samo na gornjoj epidermi, a podvodnim listovima stome mogu potpuno nedostajati.

Prema položaju stoma, listovi mogu biti:

  • epistomni (stome na licu),
  • hipostomni (stome na naličju),i
  • amfistomni (na obje strane).

Zavisno od uvjeta staništa, stome imaju različit položaj u odnosu na epidermu. Kod onih iz sušnih krajeva, jako su uvučene, a u vlažnim su, aprotiv, uvučene.

  1. ^ στόμα
  2. ^ Esau K. (1977): Anatomy of seed plants. Wiley and Sons, ISBN 0-471-24520-8.
  3. ^ Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (1996): Biologija 1, Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-10-686-8.

© MMXXIII Rich X Search. We shall prevail. All rights reserved. Rich X Search