Terorizam

Terorizam je smišljena upotreba nezakonitog nasilja ili prijetnje nezakonitim nasiljem radi izazivanja stanja terora ili straha, s namjerom prisiljavanja ili zastrašivanja vlasti ili društva kako bi se postigli teroristički ciljevi. Termin se u tom smislu prvenstveno koristi da se odnosi na namjerno nasilje u mirnodopsko vrijeme ili u kontekstu rata protiv neboraca (uglavnom civila i neutralnog vojnog osoblja).^[1]

"Terorizam" kao pojam je nastao od francuske riječi terrorisme^[2], a odnosila se izvorno na državni teror kojeg je sprovodila francuska vlast u periodu 1793–1794^[3] ali su postali široko korišćeni u međunarodnoj upotrebi i stekli su pažnju širom sveta 1970-ih tokom nevolja u Severnoj Irskoj, sukoba u Baskiji i izraelsko-palestinskog sukoba.

Ne postoji opći konsenzus šta terorizam jeste ili nije, ali terorizam se općenito razumije tako da ima politički cilj, bez obzira da li to znači politiku nacionalizma, etniciteta, religije, ideologije ili socijalnih klasa, između ostalog. Postoje razne različite definicije terorizma, bez opšte saglasnosti o tome.^[4][5] Često se koristi sa konotacijom nečega što je "moralno pogrešno". Vlade i nedržavne grupe koriste ovaj izraz za zloupotrebu ili osudu suprotstavljenih grupa.^{[5][6][7][8][9]} Različite političke organizacije su optužene da koriste terorizam za postizanje svojih ciljeva. To uključuje ljevičarske i desničarske političke organizacije, nacionalističke grupe, vjerske grupe, revolucionare i vlade.^[10] U mnogim državama usvojeni su zakoni koji terorizam proglašavaju zločinom.[10] Državni terorizam je onaj koji vrše nacionalne države, ali ga država koja ga sprovodi ne smatra takvim, čime legalnost postaje siva zona.^[11] Ne postoji konsenzus oko toga da li terorizam treba smatrati ratnim zločinom.^[11][12]

Globalna baza podataka o terorizmu, koju održava Univerzitet Maryland, College Park, zabilježila je više od 61.000 incidenata nedržavnog terorizma, što je rezultiralo najmanje 140.000 smrtnih slučajeva, između 2000. i 2014. godine.^[13]

1. ^ Wisnewski, J. Jeremy, ured. (2008). Torture, Terrorism, and the Use of Violence (also available as Review Journal of Political Philosophy Volume 6, Issue Number 1). Cambridge Scholars Publishing. str. 175. ISBN 978-1-4438-0291-8.
2. ^ "Online Etymology Dictionary".
3. ^ Stevenson, Angus, ured. (2010). Oxford dictionary of English (3rd izd.). New York: Oxford University Press. ISBN 978-0-19-957112-3.
4. ^ Halibozek, Edward P.; Jones, Andy; Kovacich, Gerald L. (2008). The corporate security professional's handbook on terrorism (illustrated izd.). Elsevier (Butterworth-Heinemann). str. 4–5. ISBN 978-0-7506-8257-2. Pristupljeno 17. 12. 2016.
5. ^ ^{a b} Mackey, Robert (20. 11. 2009). "Can Soldiers Be Victims of Terrorism?". The New York Times. Pristupljeno 11. 1. 2010. Terrorism is the deliberate killing of innocent people, at random, in order to spread fear through a whole population and force the hand of its political leaders.
6. ^ Sinclair, Samuel Justin; Antonius, Daniel (2012). The Psychology of Terrorism Fears. Oxford University Press, US. str. 14. ISBN 978-0-19-538811-4.
7. ^ White, Jonathan R. (1. 1. 2016). Terrorism and Homeland Security. Cengage Learning. str. 3. ISBN 978-1-305-63377-3.
8. ^ Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom Heryant
9. ^ Ruthven, Malise; Nanji, Azim (24. 4. 2017). Historical Atlas of Islam. Harvard University Press. ISBN 978-0-674-01385-8.
10. ^ "Terrorism". Encyclopædia Britannica. str. 3. Pristupljeno 8. 9. 2020.
11. ^ ^{a b} Majoran, Andrew (1. 8. 2014). "The Illusion of War: Is Terrorism a Criminal Act or an Act of War?". Mackenzie Institute. Pristupljeno 24. 4. 2020.
12. ^ Eviatar, Daphne (13. 6. 2013). "Is 'Terrorism' a War Crime Triable by Military Commission? Who Knows?". HuffPost. Pristupljeno 29. 4. 2017.
13. ^ "Global Terrorism Index 2015" (PDF). Institute for Economics and Peace. str. 33. Arhivirano s originala (PDF), 7. 2. 2019. Pristupljeno 19. 7. 2016.