Alge

Ernst Haeckel: Zelene alge

Alge (lat. Algae), široka skupina pretežno vodenih, fotosintetskih autotrofnih organizama (od jednostaničnih do višestaničnih) nalik na biljke poznate kao fitoplankton, bolje poznatija kao živi biljni organizam bez korijena, lišća ili cvjetova. Procjenjuje se da postoji više od 25.000 vrsta algi. Većina su uglavnom morske alge u oceanima; ostatak čine slatkovodne alge. Vodeni cvjetovi, vodene mahovine, morsko bilje ili morske trave - sve su to oblici algi. Alge su različitih veličina, od sićušna pikoplanktona koji se mora 1.000 puta povećati da bismo ga mogli vidjeti, pa sve do gigantskih trava u oceanima koje imaju i do 50 m dužine

Pripadaju u kraljevstva Prokariota i Protista a dijele se na:

Zajednička osobina svih algi je vršenje fotosinteze pri kojem kao nusproizvod proizvode kisik (za razliku od nekih fotosintetskih bakterija). S iznimkom modrozelenih, alge su eukarioti tj. njihove stanice sadrže organele uključujući jezgru i mitohondrije odjeljene membranom od citoplazme. Eukariotske alge također sadrže kloroplast u kojem se nalazi pigmenti za absorpcije sunčeve energije tijekom procesa fotosinteze. Kod većine algi, uz ostale pigmente koji im daju karakterističnu obojenost (fikoeritrin - crvena, fikocijanin i alofikocijanin - plava, fukoksantin - smeđa, violaksantin - ljubičasta itd.), primarni pigment je klorofil (a).

Iako imaju mnogo sličnosti s kopnenim biljkama makroalge nisu prave biljke jer im nedostaje specijalizirani vaskularni sustav (provodni sustav za tekućinu i nutriente) korijen, stabljika, listovi (uzimaju hranjive tvari, tekućinu i plinove direktno iz vodenog stupca) te zatvoreni reproduktivni organi (cvijet ili šišarka). Za procvat alge trebaju samo minerale, sunčevo svjetlo i vodu, kako bi se spriječilo isušivanje. Biokemijske reakcije omogućuju algama stvaranje vlastite hrane iz okolnih plinova i minerala.

Sušene nori-alge

© MMXXIII Rich X Search. We shall prevail. All rights reserved. Rich X Search