Femicid

Femicid ili feminicid jest zločin iz mržnje nad osobama ženskog spola motiviran spolom žrtve. Široko je definiran kao »namjerno ubijanje žena i djevojaka zato što su žene« iako definicija varira ovisno o kulturnome kontekstu.^[1] Feministička spisateljica Diana E. H. Russell prva je osoba u modernom dobu koja je 1976. definirala i kasnije proširila ovaj pojam. Femicidom se naziva i ubojstvo žene koje je počinila druga žena.^[2]

Nasilje koje počini intimni partner pogađa tri od deset žena. Procjenjuje se da su u 13,5 % ubojstava globalno bili uključeni intimni partneri.^[3][4] Kritičari ove problematike tvrde da izraz previše naglašava ubojstva žena koja su rjeđa jer su u više od 80 % ubojstava žrtve muškarci. Međutim, muški partner odgovoran je za gotovo 40 % ubojstava koja uključuju žensku žrtvu u usporedbi sa 6% odgovornosti partnera za ubojstva koja uključuju žrtvu muškog spola.^[3]

U Hrvatskoj se 2022. god. među 135 žrtava kaznenih ubojstva (105 "ubojstava" i 30 "teških ubojstava", uključeni su brojevi za kaznena djela u pokušaju) bilježi 18 žrtava ženskog spola (u tome 12 žrtava "ubojstva" i 6 žrtava "teškog ubojstva"); među 119 utvrđenih počinitelja kaznenog djela ubojstva ima 98 muškaraca (26 kod teškog ubojstva, 72 kod ubojstva) i 21 žena (3 kod teškog ubojstva i 18 kod ubojstva). Pri tome kod žrtava ženskog spola bitno češće uspijeva dovršenje kaznenog djela: od 15 dovršenih teških ubojstava, čak je 7 žrtava ženskog spola; kod 12 dovršenih ubojstava, 6 žrtava su žene.^[5] Suci Vrhovnog suda Republike Hrvatske su kod takve situacije u Hrvatskoj na Sjednici Kaznenog odjela održanoj 10. listopada 2023. god. "kategorički odbacili" predloženo uređenje femicida u Republici Hrvatskoj propisivanjem odredbe kojom bi se kaznom od 10 godina zatvora kaznilo onoga "tko ubije žensku osobu koju je ranije zlostavljao" - ocjenjujući da bi takav propis bio protivan ustavu Republike Hrvatske i međunarodnim konvencijama koje da zahtijevaju jednaku kaznenopravnu zaštitu žrtava bez obzira na rodnu pripadnost. Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske Radovan Dobronić daje pritom opasku da su suci propustili uzeti u obzir Istanbulsku konvenciju, koji da ipak omogućuje povećanu zaštitu žena u odnosu na muškarce.^[6] Nakon takvih mišljenja s Vrhovnog suda, Vlada RH je Hrvatskom saboru predložila izmjene kaznenog zakona gdje bi se u čl. 111. kažnjavalo kaznom od najmanje 10 godina zatvora "tko ubije blisku osobu ili osobu koju je već ranije zlostavljao" - tj. gdje se jednakom kaznom kažnjava bilo muškarca, bilo ženu koja izvrši obojstvo bilo ženske, bilo muške bliske osobe koju je počinitelj ranije zlostavljao. Predviđeno je ipak da bi se u čl. 111.a Kaznenog zakona propisalo djelo femicida tj. "teškog ubojstva ženske osobe" kojim se jednakom kaznom od najmanje 10 godina zatvora kažnjava "rodno uvjetovano ubojstvo ženske osobe" - počinitelj bi tu osim bliske osobe mogla biti i druga osoba ukoliko postoje razlozi iz kojih proizlazi "da se radi o rodno uvjetovanom nasilju".^[7]

Alternativni je ponuđeni izraz rodocid (engl. gendercide) koji se smatra ambivalentnijim i inkluzivnijim. Neke feministice tvrde da su motivi za femicid drugačiji od motiva za androcid.

1. ↑ COST Action 1206 - Femicide. Inačica izvorne stranice arhivirana 9. svibnja 2019. Pristupljeno 1. srpnja 2014.
2. ↑ Corradi, Consuelo; Marcuello-Servós, Chaime; Boira, Santiago; Weil, Shalva. 9. srpnja 2016. Theories of femicide and their significance for social research. Current Sociology. 64 (7): 975–995. doi:10.1177/0011392115622256
3. ↑ ^{a b} Johnson, Holly; Eriksson, Li; Mazerolle, Paul; Wortley, Richard. 7. travnja 2017. Intimate Femicide: The Role of Coercive Control (PDF). Feminist Criminology (engleski). 14 (1): 3–23. doi:10.1177/1557085117701574
4. ↑ Stockl, H., Devries, K., Rotstein, A., Abrahams, M., Campbell, J., Watts, C., & Garcia Moreno, C. (2013). The global prevalence of intimate partner homicide: A systematic review. The Lancet, 382, 859-865. accessed 14 September 2019
5. ↑ "STATISTIČKI PREGLE TEMELJNIH SIGURNOSNIH POKAZATELJA I REZULTATA RADA U 2022. GODINI", Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske, veljača 2023., str. 16, tablica "Žrtve kaznenih djela protiv života i tijela", str. 784, tablica "Počinitelji kaznenih djela prikazani prema zakonskoj klasifikaciji, spolu i dobi"
6. ↑ Mišljenje Vrhovnog suda RH od 13. listopada 2023. s popratnim dopisom Broj: Su II-62/2023 od 20. listopada 2023. Službene stranice Vrhovnog suda Republike Hrvatske.d
7. ↑ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA. KAZNENOG ZAKONA, Vlada Republike Hrvatske, siječanj 2024., kod Hrvatskog sabora (PZE 615)