Gorski Karabah

Ovaj članak ili dio članka sadrži zastarjele podatke. (Rasprava)Nadopunite članak novijim podacima i uklonite ovaj predložak.

»Gorski Karabah« preusmjerava ovamo. Za istoimenu regiju, pogledajte Gorski Karabah (regija).

Republika Gorski Karabah Լեռնային Ղարաբաղի Հանրապետություն
Zastava Grb
Himna: Slobodni i neovisni Artsakh
Službeni jezik	armenski
Glavni grad	Stepanakert
Vlada	unitarna predsjednička republika
- Predsjednik   – Predsjednik Vlade	Bako Sahakjan Ašot Guljan
Površina
- ukupno	11.458[1] km2
Stanovništvo
- ukupno (2015..)	150.932[2]
Pripadnost	Azerbajdžan
Status	Prestao postojati 1. siječnja 2024.
Valuta	armenski dram i lokalni gorskokarabaški dram (100 luma¹)
Vremenska zona	UTC +4
Internetski nastavak	službeno nema, koristi se .nkr.am
Pozivni broj	+374
(1) izvan upotrebe

Gorski Karabah, u hrvatskim i drugim zapadnim izvorima često spominjan pod ruskim imenom Nagorno-Karabah, (armenski: Արցախ, tj. Artsakh ili Լեռնային Ղարաբաղ, tj. Lernayin Gharabagh, azerski: Dağlıq Qarabağ, ruski: Нагорный Карабах, Nagornij Karabah)^[3] bila je nepriznata država koja se nalazila u Zakavkazju, a čiju su neovisnost priznavale tri također nepriznate države koje nisu članice Ujedinjenih naroda (Aphazija, Južna Osetija, Pridnjestrovlje). Pod kontrolom Gorskoga Karabaha nalazila se od rata za odcjepljenje od Azerbajdžana vođenoga 1991. – 1994. godine većina bivše Gorskokarabške autonomne oblasti. Gorski Karabah bio je de jure dio Azerbajdžana. Do 2020. godine je ostvarivao kontrolu nad teritorijem putem kojega je graničio s Armenijom na zapadu; a od kraja 2020. godine – kada je predao Azerbajdžanu dio teritorija kojega je kontrolirao od 1992. godine – je posve okružen teritorijem Azerbajdžana; s Armenijom je povezan koridorom pod Azerbajdžanskom civilnom vlašću i vojnom kontrolom mirovnog kontingenta Ruske Federacije jačine oko 2 tisuće vojnika.

Glavni grad Gorskoga Karabaha bio je Stepanakert.

U presudi Europskog suda za ljudska prava u slučaju Čiragov protiv Armenije iz lipnja 2015. god. utvrdio je taj sud – usprkos poricanju Armenije – da su Gorski Karabah i Armenija povezani u toj mjeri, da se u pravnom smislu mora prepoznati da Armenija ostvaruje vlast nad Gorskim Karabahom.^[4] Mirovnim ugovorom između Armenije i Azerbajdžana iz listopada 2020. god., govori se o Gorskom Karabahu kao o teritoriju kojega kontrolira Armenija – tj. ne kao o nekoj samostalnoj državi, niti o državnom teritoriju Armenije.

Snage Gorskog Karabaha bile su poražene u jednodnevnom ratu 2023. godine.^[5]

Dana 28. rujna 2023., tijela Gorskog Karabaha najavila su potpuno samoraspuštanje prije 1. siječnja 2024.^[6]

Službeno je prestao postojati kao nepriznata država i sastavni je dio Azerbajdžana od 1. siječnja 2024.

1. ↑ Površina uključujući sva područja pod kontrolom.
2. ↑ "ԼՂՀ 2015Թ. ՄԱՐԴԱՀԱՄԱՐԻ ՆԱԽՆԱԿԱՆ ՕՊԵՐԱՏԻՎ ՑՈՒՑԱՆԻՇՆԵՐԻ ՄԱՍԻՆ". STAF NKRE, objavljeno 30. ožujka 2020., pristupljeno 20. svibnja 2020.
3. ↑ Nagorno-Karabah, Hrvatska enciklopedija, pristupljeno 20. svibnja 2020.
4. ↑ CASE OF CHIRAGOV AND OTHERS v. ARMENIA, (Application no. 13216/05), JUDGMENT, v. osobito toč. 117, 186 i 187 (engleski). Europski sud za ljudska prava. 16. lipnja 2015. Pristupljeno 25. studenoga 2020.
5. ↑ Nagorno-Karabakh's Armenians start to leave en masse for Armenia. Reuters. 25. rujna 2023. Pristupljeno 29. rujna 2023.
6. ↑ Nagorno-Karabakh Republic will cease to exist from Jan 1 2024 - Nagorno-Karabakh authorities. Reuters (engleski). 28. rujna 2023. Pristupljeno 28. rujna 2023.