Hrvatska pod Habsburzima

Ovo je glavno značenje pojma Hrvatska pod Habsburzima. Za druga značenja pogledajte Kraljevina Hrvatska pod Habsburzima.

Ovaj članak dio je niza o povijesti Hrvatske Hrvatska prije Hrvata Hrvatska prije dolaska Hrvata Hrvatski prostor u prapovijesti Hrvatski prostor u antici Rana povijest Hrvata Rana povijest Hrvata Podrijetlo Hrvata Bijela Hrvatska Dolazak Hrvata Pokrštenje Hrvata Srednji vijek Srednjovjekovna hrvatska država Panonska Hrvatska Primorska Hrvatska Crvena Hrvatska Paganija • Zahumlje • Travunja Istarska marka Hrvatsko Kraljevstvo Hrvatsko-Ugarsko Kraljevstvo Srednjovjekovna bosanska država Dubrovačka Republika Poljička Republika Habsburška Monarhija Stogodišnji hrvatsko-turski rat Hrvatska pod Habsburzima Kraljevina Hrvatska Osmanska vlast Vojna krajina Kraljevina Slavonija Mletačka vlast Kraljevina Dalmacija Francuska vlast Ilirske pokrajine Narodni preporod Revolucija 1848. Markgrofovija Istra Trojedna Kraljevina Prvi svjetski rat Hrvatska u Prvom svjetskom ratu Država Slovenaca, Hrvata i Srba Versajska Jugoslavija Hrvatska u Kraljevini Jugoslaviji Banovina Hrvatska Drugi svjetski rat Nezavisna Država Hrvatska Narodnooslobodilački pokret Socijalističko razdoblje Hrvatska u drugoj Jugoslaviji Hrvatsko proljeće Neovisna Hrvatska Domovinski rat Povijest neovisne Hrvatske

Iako već od kraja 14. stoljeća počinju sebi pripajati neke dijelove hrvatskih zemalja (1374. Istru, 1466. Rijeku, a 1438. hrvatsku krunu prvi puta nosi jedan Habsburgovac, Albert II. te potom njegov sin, Ladislav V.) plemstvo u Hrvatskoj 1. siječnja 1527. bira za kralja Ferdinanda Habsburškog, a ono u Slavoniji 6. siječnja 1527. odlučuje se za Ivana Zapolju. Hrvatsko plemstvo, umjesto da se zajednički bori protiv turske opasnosti, međusobno se razračunava u građanskom ratu.

Od osvojenih područja Turci osnivaju Kliški, Požeški, Začasni (Čazmanski), te Lički (Krčki) sandžak koji 1580. ulaze u sastav Bosanskoga pašaluka.

Godine 1573. »ostatke ostataka« Hrvatske zahvatila je velika seljačka buna. Nakon poraza Turaka kod Siska 1593. počinje postupno oslobađanje Hrvatske, ali to ne isključuje duboke razlike između dvora i hrvatskih velikaša zbog kojih 30. travnja 1671. stradavaju Petar Zrinski i Fran Krsto Frankapan. Politika Marije Terezije i Josipa II. dovodi Hrvatsku u 18. stoljeću u upravnu ovisnost o Ugarskoj.

Kratko vrijeme, tijekom Napoleonskih ratova, Istra, Dalmacija, Dubrovačka Republika i Boka kotorska bili su u sastavu Ilirskih pokrajina – pod vlašću Napoleonove Francuske – a nakon 1813. pripali su Austrijskom Carstvu.

Otpor mađarizaciji hrvatsko plemstvo u 19. stoljeću započinje borbom za jezik (Ilirski pokret), koji je 1848. rezultirao Narodnim zahtjevima. U revoluciji 1848. hrvatski ban Josip Jelačić stao je na stranu bečkog dvora, ali i u obranu hrvatskih interesa. Nakon pada Bachova apsolutizma, Hrvatska 1868. uređuje svoj odnos s Ugarskom (Hrvatsko-ugarska nagodba), a pojavom raznih političkih stranaka dolaze do izražaja razlike i proturječja hrvatskog društva.

Početkom 20. stoljeća jača utjecaj političara koji zagovaraju politiku novoga kursa. Hrvatski sabor 29. listopada 1918. proglašava odcjepljenje od Austro-Ugarske, poražene u Prvom svjetskom ratu, a 1. prosinca 1918. Hrvatska stupa u Kraljevstvo SHS.