Krv

Krv (lat. sanguis) crvena je, neprozirna i gusta tekućina, posebna mirisa i slana okusa. Ona protječe kroz srčano-krvožilni sustav organizma te kroz tijelo prenosi hranjive tvari i kisik. Ukupna količina krvi u tijelu odrasla čovjeka je 5 – 6 litara, što je oko 8% ukupne tjelesne mase. Krv se sastoji od krvne plazme, krvnih stanica – eritrocita, leukocita i krvnih pločica – trombocita. Krv je funkcionalno najvažnija tjelesna tekućina kod ljudi.

Krv je tekuće tkivo koje ispunjava srce i krvne žile i koje se sastoji iz dva dijela:

tekućeg koji se zove krvna plazma

krvnih stanica koje plivaju u krvnoj plazmi i njih čine crvene krvne stanice (eritrociti), bijele krvne stanice (leukociti) i krvne pločice (trombociti).

Odnos zapremnine krvne plazme i krvnih stanica u zdravih osoba je konstantan. Obujam staničnih elemenata je nešto manji od obujma plazme i on iznosi 42 - 45%, a krvne plazme 55 - 58% cjelokupnog obujma krvi. Obujam krvnih stanica kod muškaraca je nešto veći nego kod žena.

Uloge krvi su zaista brojne. Krv služi u funkciji disanja tj. za prijenos kisika i ugljikova dioksida, zatim za prijenos prehrambenih tvari, otpadnih tvari, hormona, enzima, vitamina itd. Uloga joj je i regulacija volumena tjelesnih tekućina, regulacija acido-bazne ravnoteže, te regulacija tjelesne temperature, a ima i veliku zaštitnu ulogu. Krv struji tijelom u zatvorenom sustavu cjevčica i krvnih žila, koji se sastoji od arterija, vena i kapilara.

U kemijskom sastavu krvi najvažniji sastojci su: bjelančevine (60 – 80 g/L), trigliceridi (0,8 – 2,00 μmol/L), fibrinogen (2 – 4 g/L), natrij (135 – 151 μmol/L), kolesterol (3,5 – 6,7 μmol/L), glukoza (4,2 – 6,4 μmol/L), urea (1,7 – 7,6 μmol/L), kalij (3,8 – 5,5 μmol/L), kalcij (2,2 – 2,7 μmol/L) te bilirubin (4 – 20 μmol/L).

Laboratorijska pretraga krvi izvodi se na uzorku krvi, koja se obično vadi iz vene na ruci koristeći hipodermičku iglu, ili putem uboda u prst. Vađenje krvi ili venepunkcija korisna je metoda, jer je minimalno invazivan način za dobivanje krvi za analizu.