Louis de Broglie

Louis de Broglie

Rođenje 16. kolovoza 1892.
Dieppe, Gornja Normandija, Francuska
Smrt 19. ožujka 1987.
Louveciennes, Île-de-France, Francuska
Narodnost Francuz
Polje Fizika, kvantna mehanika
Institucija Sveučilište u Parizu (Sorbona)
Alma mater Sveučilište u Parizu (Sorbona)
Akademski mentor Paul Langevin
Istaknuti studenti Jean-Pierre Vigier
Poznat po Valna priroda elektrona
De Broglieva valna duljina
Istaknute nagrade Nobelova nagrada za fiziku (1929.)
Nagrada Alberta I. (1932.)
Medalja Max Planck (1938.)
Nagrada Kalinga (1952.)
Portal o životopisima

Louis de Broglie ili punim imenom Louis-Victor-Pierre-Raymond, 7. vojvoda de Broglie (Dieppe, 16. kolovoza 1892.Louveciennes, 19. ožujka 1987.), francuski fizičar. Predavao na Sorbonnei od 1932. Godine 1923. prvi iznio zamisao da, na razini atoma, čestice tvari u gibanju, primjerice elektroni, osim čestičnih svojstava imaju i valna svojstva. Na temelju analogije sa svjetlošću postulirao je de Broglievu relaciju: čestici s količinom gibanja p pridružena je valna duljina λ, koja je obrnuto proporcionalna količini gibanja p, a koeficijent razmjernosti ili proporcionalnosti Planckova je konstanta h:

Ta se veličina naziva de Broglievom valnom duljinom. De Broglieva predodžba da elektron u gibanju ima valna svojstva pružila je mogućnost da se objasni zašto su u atomu moguća samo neka gibanja elektrona. De Broglievu doktorsku disertaciju o valovima materije uočio je Einstein, koji je prihvatio tu zamisao, a Schrödinger je postavio diferencijalnu jednadžbu za valove pridružene česticama, koja je poslije postala osnovna jednadžba gibanja u kvantnoj fizici. Godine 1927. Clinton Joseph Davisson i Lester Germer dokazali su pokusom da snop elektrona zaista pokazuje ogib ili difrakciju svojstvenu valovima kojih valna duljina odgovara de Broglievoj relaciji. Broglie je 1929. dobio Nobelovu nagradu za fiziku za otkriće dualne prirode elektrona.[1] Bio je član i povremeni tajnik Francuske akademije znanosti.

Ogib ili difrakcija elektrona je pokazala da se elektroni ponašaju i kao čestice i kao valovi (dualizam).
Fotoelektrični učinak također pokazuje dualizam: ulazni fotoni dolaze s lijeve strane i udaraju metalnu ploču (na dnu), izbijaju elektrone, koji su prikazani kako izlijeću na desnu stranu.
  1. Broglie, Louis Victor de, [1] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.

© MMXXIII Rich X Search. We shall prevail. All rights reserved. Rich X Search