Nacrt:Urbana sociologija

Ovo je nacrt članka koji svatko može uređivati. Članak u glavnom imenskom prostoru mora zadovoljavati kriterije, imati nepristrano gledište i navedene izvore. Sav sadržaj mora poštovati smjernicu o životopisima živih osoba, biti provjerljiv, enciklopedijske prirode i slobodnih autorskih prava. Članak mora biti pisan hrvatskim jezikom, wikipedijskim stilom i mora sadržavati wikipoveznice i kategorije. Nakon što su svi preduvjeti zadovoljeni i članak je sadržajno dovršen, postavite zahtjev za premještanje stranice u glavni imenski prostor. Članci s ovim predloškom za koje se nakon duljeg vremena utvrdi da ne zadovoljavaju osnovne uvjete o sadržaju vjerojatno će biti izbrisani. Predložak mogu ukloniti samo administratori. Zadnja izmjena: [[User:|]] ([[User talk:|razgovor]] | doprinosi) prije 0 sekundi. (osvježi)

  Urbana sociologija je sociološka studija života i ljudske interakcije u gradskim područjima. To je normativna disciplina sociologije koja nastoji proučavati strukture, okolišne procese, promjene i probleme urbanih područja, te time pružiti ideje za urbanističko planiranje i izradu pravilnika. Drugim riječima, urbana sociologija je sociološko proučavanje gradova i njihove uloge u razvoju društva.^[1]  Kao i u većini područja sociologije, urbani sociolozi koriste metode statističke analize, promatranja, društvene teorije, intervjue i druge prilikom proučavanja velikog raspona tema, uključujući migracijske i demografske trendove, ekonomiju, siromaštvo, rasne odnose i ekonomske trendove. Urbana sociologija jedna je od najstarijih poddisciplina sociologije koja datira iz sredine devetnaestog stoljeća. ^[2]

Filozofski temelji moderne urbane sociologije potječu iz radova sociologa kao što su Karl Marx, Ferdinand Tönnies, Émile Durkheim, Max Weber i Georg Simmel koji su proučavali i teoretizirali ekonomske, društvene i kulturne procese urbanizacije i njihove utjecaje na društveno otuđenje, formiranje klasa, te stvaranje to jest razaranje kolektivnih i individualnih identiteta.

Grupa sociologa i istraživača koji su radili na Sveučilištu u Chicagu proširili su ove teorijske osnove s početkom dvadesetog stoljeća. Istraživanje središta grada Chicaga od strane Roberta Parka, Louisa Wirtha i Ernesta Burgessa na području poznatom kao Čikaška škola sociologije, revolucionirala je ne samo svrhu urbanog istraživanja u sociologiji, već i razvoj humanističke geografije korištenjem kvantitativnih i etnografskih metoda istraživanja. Iako su važnosti teorija unutar urbane sociologije koje je razvila Čikaška škola kritički podržane i kritizirane, one i dalje ostaju jedan od najznačajnijih povijesnih napredaka u razumijevanju urbanizacije i grada unutar društvenih znanosti.^[3]  Ova disciplina povlači ideje iz nekoliko područja, uključujući kulturnu, ekonomsku i političku sociologiju.

1. ↑ Definition of urban sociology | Dictionary.com. www.dictionary.com (engleski). Pristupljeno 7. lipnja 2023.
2. ↑ Caves, Roger W., ur. 1. ožujka 2004. Encyclopedia of the City. Routledge. ISBN 978-1-134-52847-9
3. ↑ Martin, D.G. 2009. "Chicago School" in D. Gregory, R. Johnston, G., Pratt, M. Watts and S. Whatmore eds., The Dictionary of Human. London: Blackwell