Perzijski zaljev

Perzijski zaljev (Arapski zaljev)
More
Satelitska fotografija Perzijskog zaljeva
Položaj
Koordinate	26°0′0″N 52°0′0″E / 26.00000°N 52.00000°E / 26.00000; 52.00000
Smještaj	Jugozapadna Azija
Države	Iran Irak Kuvajt Saudijska Arabija Bahrein Katar Ujedinjeni Arapski Emirati Oman
Ocean	Indijski ocean
Granična mora	Omanski zaljev
Fizikalne osobine
Površina	~239.000[1] km2
Duljina	~990[1] km
Širina	~370[1] km
Dubina
• Prosječna	−36<[1] m
• Najveća	−102[2] m
Duljina obale1	~5500[3] km
Zapremina	~9100 km3
Salinitet	39,5 (sezonski ±20 %) ‰
Rijeke i otoci
Površina slijeva	1400000 km2
Pritoci	Arvand-Rud, Bahmanšir, Džarahi, Zohre, Hele, Mand, Mehran, Kol
Otoci	52
Perzijski zaljev Perzijski zaljev na zemljovidu Azije 1 Duljina obale nije dobro definirana mjera.

Perzijski zaljev ili Arapski zaljev (perz. خلیج فارس; Halīdž-e Fārs) morska je površina u Jugozapadnoj Aziji smještena između Iranske visoravni, Mezopotamije i Arapskog poluotoka. Najsjeverniji je ogranak Indijskog oceana i s otvorenim morem povezan je Hormuškim tjesnacom na krajnjem jugoistoku. U strogom hidrografskom smislu Perzijski zaljev nadovezuje se na Omanski zaljev, a usprkos uvriježenim nazivima obje se vodene površine na temelju veličine stručno klasificiraju kao mora. Perzijski zaljev ima površinu od 239.000 km² i oplakuje obale osam suverenih država: Irana, Iraka, Kuvajta, Saudijske Arabije, Bahreina, Katara, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Omana.

U zaljev se na krajnjem sjeverozapadu ulijeva rijeka Šat al-Arab koja nastaje spajanjem Eufrata i Tigrisa, a ostali pritoci uglavnom su sezonskog tipa što zajedno s prevladavajućom vrućom pustinjskom klimom rezultira prosječnim salinitetom od čak 39,5 ‰, ekstremom karakterističnim još samo za Crveno more. Bazen Perzijskog zaljeva i Mezopotamija zajednički su se oblikovali od kasne krede do pleistocena prvenstveno zbog sudaranja euroazijske i arapske ploče, a južni se dio ove geološke cjeline pod morem našao prije 7 – 14,5 tisuća godina zbog transgresije. Prosječna dubina od 36 m odnosno maksimalna od 102 m čine Perzijski zaljev jednim od najplićih mora svijeta. Jedan od produkta geološke povijesti jest i masovna akumulacija ugljikovodika zbog čega Perzijski zaljev s okolicom predstavlja najbogatiju svjetsku regiju naftom i prirodnim plinom.

Perzijski zaljev ima dugu i turbulentnu povijest − na njegovim su obalama rođene neke od prvih ljudskih civilizacija, kroz stari i srednji vijek bio je važnom karikom u pomorskom lancu između Orijenta i Zapada, tijekom novog vijeka postao je poprištem sukoba Iranaca, Osmanlija i europskih kolonijalnih sila poput Portugala i Britanije, a suvremena povijest također mu je začinjena brojnim sukobima zbog geostrateške kontrole nad zalihama i izvozom fosilnih goriva. Perzijski zaljev imenovan je prema drevnoj regiji Perziji i pod takvim je nazivom diljem svijeta poznat duže od 2500 godina. Koncem 20. stoljeća neke članice Arapske lige zbog političkih razloga počele su lokalno koristiti nazive Arapski zaljev ili Zaljev što nije naišlo na veći odjek kod međunarodnih i hidrografskih institucija.

Obale Perzijskog zaljeva danas naseljava desetak milijuna ljudi, a najveći gradovi su Dubai, Doha, Abu Zabi i Damam. Do 1970-ih godina gospodarstva obalnih naselja bila su orijentirana na ribarstvo i vađenje bisera, no zahvaljujući otkrićima ležišta nafte preobrazili su se u važne međunarodne luke odnosno odredišta za elitni turizam. Golemi građevinski projekti usmjereni k novim gospodarskim granama ozbiljno ugrožavaju biljni i životinjski svijet koji se sastoji od oko 700 vrsta riba, ugroženih sisavaca poput dugonga, te široko rasprostranjenih šuma mangrova.

1. ↑ ^{a b c d} Kämpf i Sadrinasab 2005, str. 130.
2. ↑ Smith 1981, str. 11.
3. ↑ CIA 2012.