Poljsko-Litavska Unija

	Poljsko-Litavska Unija Rzeczpospolita Obojga Narodów (polj.); Abiejų Tautų Respublika (lit.)
	Personalna unija
Zastava	Grb
	Geslo; Si Deus nobiscum quis contra nos; (hrv. Ako je Bog uz nas, tko može protiv nas); ; Pro Fide, Lege et Rege; (hrv. Za vjeru, zakon i kralja)
	Himna; Gaude Mater Polonia; (hrv. Raduj se, majko Poljsko); ; Bogurodzica; (hrv. Bogorodica);
	Lokacija Poljsko-Litavske UnijePoljsko-Litavska Unija s vazalima (1619. godine)
Glavni grad	Krakov; (1569. – 1596.); Varšava; (1596. – 1795.)
Jezik/ci	poljski, latinski, litavski, njemački, francuski, talijanski, aramejski, ruski, ukrajinski, bjeloruski, hebrejski, jidiš, armenski, tatarski, karaimski
Religija	katoličanstvo, pravoslavlje, grkokatoličanstvo, židovstvo, protestantizam, islam
Vlada	monarhija
	Kralj
- 1548. – 1572.	Žigmund II. August (prvi)
- 1764. – 1795.	Stanislav II. August Poniatowski (posljednji)
Povijest	novi vijek
- Lublinska unija	1. srpnja 1569.
- Prva podjela	5. kolovoza 1772.
- Trećesvibanjski Ustav	3. svibnja 1791.
- Druga podjela	23. siječnja 1793.
- Treća podjela	24. listopada 1795.
	Površina
- 1582.	815000 km2
- 1618.	1113465 km2
	Stanovništvo
- 1582.	8000000
Gustoća	9,8 st/km²
- 1618. otp.	14000000
Gustoća	12,6 st/km2
Valuta	zloti, groši
Danas dio	Bjelorusija; Estonija; Latvija; Litva; Moldavija; Poljska; Rumunjska; Rusija; Slovačka; Ukrajina

Poljsko-Litavska Unija (pol. Rzeczpospolita Obojga Narodów, lit. Žečpospolita ili Abiejų tautų respublika, bje. Рэч Паспалітая ili Рэч Паспалітая Абодвух Народаў, ukr. Річ Посполита) povijesna je država nastala 1569. unijom Kraljevine Poljske i Velike Kneževine Litve (u kojoj su pretežni dio stanovništva i vladajuće elite bili Bjelorusi i Ukrajinci). Postojala je do 1795. godine, a u 16. i 17. stoljeću predstavljala je najveću i vjerojatno najmnogoljudniju državu Europe. Država je u svoje vrijeme bila vrlo napredna u kulturno-političkom smislu, a razlog tomu je izrazita multikulturalnost i prisutnost visokog broja obrazovanih ljudi.
Pogreška u citiranju: oznake <ref> postoje za skupinu "lower-alpha", ali nema pripadajuće oznake <references group="lower-alpha"/>

[a]