Portal:Glazba


Jedan od mogućih odgovora na pitanje Što je glazba? mogao bi glasiti: Glazba je umjetnost koju oživotvorujemo prirodnim ili umjetnim, odnosno elektronskim tonovima ili zvukovima, ali isto tako i tišinom ili šumovima organiziranima u vremenu. Mnogi su glazbeni teoretičari, ali i filozofi, tijekom povijesti na različite načine tumačili pojedine glazbene zakonitosti, stilove i pojave. Glazba je od pamtivijeka imala vrlo važnu ulogu u životu ljudi, pa je stoga oduvijek bila dio religijskih i liturgijskih obreda i slavlja, svih značajnih društvenih događaja poput krunidba svjetovnih vladara ili ustoličenja crkvenih poglavara, vjenčanja – posebice onih raskošnih, kraljevskih, ali i onih pučkih, manje raskošnih svečanosti i zabava. Uz glazbu su se ljudi veselili, te – opčinjeni njenim harmonijama i strastvenim ritmovima – često i plesali. Ona im je i u tužnim prigodama pružala žuđenu i potrebnu utjehu.

Najraniji sačuvani stvarni dokazi o početcima i razvoju hrvatske glazbe zapisi su u kronikama, darovnicama i rukopisnim knjigama iz 11. stoljeća. Ti pisani spomenici – sekvencijari, evanđelistari, sakramenti, misali, lekcionari i antifonariji – svjedoče o glazbi kao sastavnici crkvenih obreda. Zagrebački biskup Augustin Kažotić (1260. – 1323.) prva je osoba koju povijest hrvatske glazbe bilježi kao zaslužnoga organizatora i promicatelja crkvenoga pjevanja.

Odabrani članak
Pavle Dešpalj i Zagrebačka filharmonija
Pavle Dešpalj i Zagrebačka filharmonija
Zagrebačka filharmonija glazbena je institucija slavne prošlosti i jedan od najboljih simfonijskih orkestara u Zagrebu i Hrvatskoj. Taj se orkestar svojim dugogodišnjim djelovanjem i vrhunskim umjetničkim postignućima u domovini i svijetu potvrdio kao neumorni promicatelj hrvatske glazbene i kulturne tradicije.

Povijest Zagrebačke filharmonije usko je povezana s poviješću Opere HNK u Zagrebu. Naime, u prvoj polovici 19. stoljeća orkestralne su koncerte u Zagrebu priređivali uglavnom amaterski instrumentalni sastavi, a osnutkom stalne Opere 1870. dolazi do značajnog preokreta. Sa željom da zagrebačkoj publici ponudi što raznovrsniji glazbeni program, Ivan pl. Zajc je u sklopu kazališta počeo organizirati koncertne izvedbe ulomaka iz popularnih opera, uvertire, pojedine stavke rado slušanih simfonija te, s vremenom, i cijele simfonije. Prvi takav »Quodlibet« – tako je Zajc nazivao te koncerte – održan je 25. veljače 1871. Taj se koncert i danas smatra početkom profesionalne orkestralno-koncertne djelatnosti u Zagrebu i začetkom današnje Zagrebačke filharmonije.

Pročitaj cijeli članak | Ostali odabrani članci

Odabrani životopis

Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO je hrvatski profesionalni folklorni ansambl utemeljen u Zagrebu ukazom vlade Narodne Republike Hrvatske 11. studenog 1949. kao Državni zbor narodnih plesova i pjesama. Zadaća mu je bila istraživati, prikupljati, umjetnički obrađivati i scenski prikazivati najljepše primjere bogate hrvatske glazbene i plesne tradicije. "Lado" je arhaična slavenska riječ, često korištena kao pripjev u starim obrednim pjesmama sjeverozapadne Hrvatske, a sinonim je za riječi "dobar", "drag" i "mio". Ansambl LADO je prvi put nastupio 4. veljače 1950. godine u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu i već je tada pokazao jasnu usmjerenost na hrvatsku tradicijsku glazbu i običaje. Za takvo je programsko i umjetničko usmjerenje osobito zaslužan jedan od utemeljitelja Ansambla i prvi njegov umjetnički ravnatelj, prof. Zvonimir Ljevaković. Tijekom dugogodišnjega uspješnoga djelovanja, LADO je postao prepoznatljiv po svojem rustikalnom pjevanju i arhaičnim zvucima tradicijskih narodnih glazbala: članovi Ansambla i njihovi voditelji uvijek su pridavali veliki značaj kvalitetnoj izvedbi i scenskoj uvjerljivosti svake koreografije ili glazbenoga djela. LADO je i svojevrsni putujući muzej, budući da posjeduje više od 1200 kompleta narodnih nošnji iznimne vrijednosti i ljepote, od kojih su neki stariji i više od 100 godina.

Pročitaj cijeli životopis | Ostali odabrani životopisi

Zanimljivosti
  • 5. srpnja 1954. tada još nepoznati Elvis Presley snimio je svoju prvu uspješnicu – nastupni singl "That’s All Right". Tu je pjesmu osam godina ranije skladao i snimio američki blues-glazbenik Arthur Crudup, a Presleyeva je inačica označila rođenje rock’n’rolla.
  • Izvedbom pjesme "Rise Like a Phoenix" austrijska je pjevačica i transvestit Conchita Wurst (pravim imenom Thomas Neuwirth) pobijedila u završnici 59. Pjesme Eurovizije te tako, poslije gotovo pola stoljeća, ponovila uspjeh Uda Jürgensa iz 1966. godine.
  • Popularni mjuzikl Jalta, Jalta Milana Grgića i Alfija Kabilja doživio je 26. travnja 2014. godine svoju jubilarnu 700. izvedbu u zagrebačkom Gradskom kazalištu Komedija.
  • Britanska invazija (engl. British Invasion) je pojam koji u povijesti rocka označava pojavu iznimne popularnosti i uspjeha britanskih pop i rock izvođača 1960-ih u SAD-u, Kanadi, Australiji i drugim zemljama. Događaj kojim započinje prvo razdoblje te invazije (1964.-1966.) je prvi dolazak Beatlesa u Ameriku 7. veljače 1964. i njihovo gostovanje u TV emisiji Eda Sullivana.
  • 2007. godine znanstveno je otkriven način kojim pjesma utječe na pojedine osobe i koja potiče dobar osjećaj. Dr. Tomas Chamorro-Premuzic s londonskog Goldsmith Collegea otkrio je formulu (P + Pos + T + BPM + IS), koja u obzir uzima tonalitet, slikovitost i pozitivnost riječi kako bi se došlo do izračuna najpozitivnije pjesme. Pomoću ove formule došlo se do toga da je "Wake Up Boo" britanske pop skupine Boo Radleys pjesme koja najbolje potiče dobre osjećaje. Osim nje tu su još i "Good Vibrations" (The Beach Boys), "I Want You Back" (Jackson 5), "Here Comes The Sun" (The Beatles), "Holiday" (Madonna) i druge.
  • 17. siječnja 1960. godine Cliff Richard i sastav The Shadows nastupaju na ATV-ovu Sunday Night at the London Palladium koji je gledalo oko 20 milijuna ljudi.

(uredi) ~ (arhiv)

Odabrana slika

Zlatna dvorana Musikvereina u Beču
Kako pomoći
Sudjelujte u dopuni započetih članaka:
Dopunite ih prema pravilima Wikipedije!

Kategorija:U izradi, Glazba


Kategorije
Slika trenutačne minute

Unutrašnjost Bečke državne opere
Vanjske poveznice


Ostali portali na Wikipediji na hrvatskome jeziku
Biologija Europa Film Fizika Francuska Glazba Hrvatska Kemija Kršćanstvo
Likovna
umjetnost
Nogomet Njemačka Povijest Šport Zemljopis Zrakoplovstvo Widra Životopis
(osvježavanje prikaza stranice)

© MMXXIII Rich X Search. We shall prevail. All rights reserved. Rich X Search