Silicij | ||
---|---|---|
| ||
Osnovna svojstva | ||
Element Simbol Atomski broj |
Silicij Si 14 | |
Kemijska skupina | polumetali | |
Grupa, perioda, Blok | 14, 3, p | |
Izgled | tamnosmeđi kristal (čisti silicij)![]() | |
Gustoća1 | 2,330 kg/m3 | |
Tvrdoća | 7 (Mohsova skala) | |
Specifični toplinski kapacitet (cp ili cV)2 |
(25 °C) 19,789 J mol–1 K–1 | |
Talište | 1420 °C | |
Vrelište3 | 3265 °C | |
Toplina taljenja | 50,21 kJ mol-1 | |
Toplina isparavanja | 359 kJ mol-1 | |
1 pri standardnom tlaku i temperaturi | ||
Atomska svojstva | ||
Atomska masa | 28,0855(3) | |
Elektronska konfiguracija | [Ne] 3s2 3p2 |
Silicij je kemijski element atomskog (rednog) broja 14 i atomske mase 28,0855(3) . U periodnom sustavu elemenata predstavlja ga simbol Si.
Silicij (lat. silex = tvrd kamen) je četvervalentni prijelazni metal, znatno manje reaktivan od ugljika u istoj skupini. Drugi je najzastupljeniji element na Zemlji (25,7 % zemljine mase, iza kisika), te se najčešće pronalazi u obliku kremena, odnosno silicijevog dioksida. Silicij ima važnu primjenu u industriji: u elementarnom stanju se koristi kao poluvodič u različitim elektroničkim napravama, integriranim krugovima i mikročipovima. Budući da ostaje poluvodič na znatno višoj temperaturi od germanija, njegova je uloga u elektronici nezamjenjiva.
Hrvatski naziv za njega je kremik.
Silicij se u prirodi ne nalazi u elementarnom stanju, već u obliku silicijeva(IV) oksida (kvarc) i mnogobrojnih silikata. Po rasprostranjenosti u Zemljinoj kori odmah je iza kisika, w(Si) = 25,7 %. Silicija ima u stabljikama i lišću žitarica, u dlakama, perju i zubima, u ljušturama alga kremenjašica (diatomeja). Pustinjski pijesak uglavnom se sastoji od kvarca. Plinoviti spojevi silicija dokazani su u međuzvjezdanim plinovima, a čvrsti silikati pronađeni su na meteoritima i u zvjezdanoj prašini.
© MMXXIII Rich X Search. We shall prevail. All rights reserved. Rich X Search