Sovjetska invazija na Poljsku

Sovjetska invazija na Poljsku
Dio Invazija Poljske, Drugi svjetski rat
Vrijeme 17. rujna - 6. listopada 1939. Lokacija Poljska Ishod Casus belli pakt Ribbentrop-Molotov

Sovjetska invazija na Poljsku, također poznata i kao Agresija SSSR-a na Poljsku, odnosno Poljska kampanja Crvene armije, Pohod Crvene armije na Zapadnu Bjelorusiju i Ukrajinu, u sovjetskim izvorima navođen i kao Oslobodilački pohod Crvene armije bile su ratne operacije koje je SSSR izveo 1939. godine protiv Republike Poljske s ciljem okupacije istočnoga dijela njezina teritorija, nakon početka njemačke invazije i Drugoga svjetskoga rata. Sovjetska invazija otpočela je 17. rujna 1939. godine, a završila 6. listopada prestankom organiziranoga otpora poljskih snaga, uspostavljanjem crte razgraničenja s njemačkim snagama, a nakon čega su područja istočno od nje anektirana u Bjelorusku i Ukrajinsku SSSR, u sastavu SSSR-a.

Početkom 1939., SSSR je ušao u pregovore s Ujedinjenim Kraljevstvom, Francuskom, Poljskom i Rumunjskom s cijem sklapanja savezništva protiv Trećega Reicha. Pregovori su propali jer je SSSR zahtijevao od Poljske i Rumunjske sovjetskim vojnicima slobodan prolaz kroz njihov teritorij kao dio ugovora o zajedničkoj sigurnosti.^[1]

Nakon propasti pregovora SSSR se okrenuo Trećem Reichu s kojim je sklopio pakt Ribbentrop-Molotov 23. kolovoza 1939. godine; to je bio pakt o nenapadanju s tajnim protokolima u kojim bi te dvije države napale druge u Istočnoj i Sjevernoj Europi, koje bi podijelile na njemačka i sovjetska interesna područja.^[2] Već tjedan dana nakon potpisivanja pakta, njemačka vojska izvršila je invaziju Poljske sa sjevera, juga i zapada. Poljske snage su se tada povukle na jugoistok gdje su se pripremale za dugu obranu i čekale na francusku i britansku pomoć i pojačanje. Međutim, 17. rujna Crvena armija izvršila je invaziju poljske istočne pokrajine Kresy, u skladu s tajnim protokolima pakta.^{[3][Note 1]} Sovjetska vlada objavila je kako želi „zaštiti Ukrajince i Bjeloruse” koji su živjeli u istočnoj Poljskoj, jer se „Poljska raspala nakon nacističke invazije” te „nije mogla garantirati sigurnost vlastitih građana”.^[6][7][8][9] Suočena s otvaranjem druge bojišnice, poljska vlada je zaključila da je obrana jugoistoka postala neodrživa te je naredila hitnu evakuaciju svih vojnika u neutralnu Rumunjsku.^[10]

Crvena armija ostvarila je svoj cilj: zahvaljujući brojčanoj nadmoći nad poljskom obranom, zarobila je 230 000 poljskih ratnih zarobljenika.^[11][12] Sovjetska vlada anketirala je istok Poljske u studenom 1939. te je 13,5 milijuna poljskih građana tako postalo građanima Sovjetskoga Saveza. Kako bi se suzbio otpor novoj sovjetskoj vladi, provodila se represija te je tisuće osoba uhićeno i smaknuto.^[13][14] SSSR je poslao stotine tisuća Poljaka u Sibir i druge udaljene krajeve SSSR-a u četiri vala deportacija između 1939. i 1941.^{[Note 2]}

Sovjetske snage okupirale su istočnu Poljsku te ju držale sve do ljeta 1941., kada ih je protjerala njemačka vojska koja je pokrenula Operaciju Barbarossa. Područje je bilo pod okupacijom Trećega Reicha sve dok ga Crvena armija nije opet osvojila u ljeto 1944. Konferencija u Jalti je dopustila SSSR-u pripojiti gotovo cijeli teritorij Druge poljske republike prema paktu Molotov–Ribbentrop, dok je obnovljena Poljska zauzvrat dobila teritorij prema zapadu, južnu polovicu Istočne Pruske i prostor istočno od Odre.^[17] SSSR je odcijepljeni teritorij dodijelio Ukrajinskoj i Bjeloruskoj SSR.^[17]

U kolovozu 1945., kada je završio Drugi svjetski rat, potpisan je granični sporazum između SSSR-a i Poljske pod sovjetskim nadzorom. Prema dogovoru, priznat je status quo kao službena granica uz iznimku područja oko Białystoka i malih dijelova Galicije oko Przemyśla, koji su jedini vraćeni Poljskoj.

1. ↑ Pogreška u citiranju: Nevažeća <ref> oznaka; nije zadan tekst za izvor Watson 713
2. ↑ Pogreška u citiranju: Nevažeća <ref> oznaka; nije zadan tekst za izvor Watson 695-722
3. ↑ Pogreška u citiranju: Nevažeća <ref> oznaka; nije zadan tekst za izvor Kitchen 74
4. ↑ Pogreška u citiranju: Nevažeća <ref> oznaka; nije zadan tekst za izvor Davies96 440
5. ↑ Pogreška u citiranju: Nevažeća <ref> oznaka; nije zadan tekst za izvor Roberts 74
6. ↑ Pogreška u citiranju: Nevažeća <ref> oznaka; nije zadan tekst za izvor SCHULENBURG1
7. ↑ Pogreška u citiranju: Nevažeća <ref> oznaka; nije zadan tekst za izvor SCHULENBURG2
8. ↑ Pogreška u citiranju: Nevažeća <ref> oznaka; nije zadan tekst za izvor SCHULENBURG3
9. ↑ Pogreška u citiranju: Nevažeća <ref> oznaka; nije zadan tekst za izvor Degras 37-45
10. ↑ Pogreška u citiranju: Nevažeća <ref> oznaka; nije zadan tekst za izvor Sanford 20-24
11. ↑ Pogreška u citiranju: Nevažeća <ref> oznaka; nije zadan tekst za izvor Wojsko92
12. ↑ Pogreška u citiranju: Nevažeća <ref> oznaka; nije zadan tekst za izvor PWN
13. ↑ Pogreška u citiranju: Nevažeća <ref> oznaka; nije zadan tekst za izvor Rummel 130
14. ↑ Pogreška u citiranju: Nevažeća <ref> oznaka; nije zadan tekst za izvor Rieber 30
15. ↑ Pogreška u citiranju: Nevažeća <ref> oznaka; nije zadan tekst za izvor Rummel 132
16. ↑ Pogreška u citiranju: Nevažeća <ref> oznaka; nije zadan tekst za izvor Kushner 219
17. ↑ ^{a b} Pogreška u citiranju: Nevažeća <ref> oznaka; nije zadan tekst za izvor Wettig 47

Pogreška u citiranju: oznake <ref> postoje za skupinu "Note", ali nema pripadajuće oznake <references group="Note"/>