Toplinska vodljivost

Linearni tok topline kod provođenja ili kondukcije topline.

Toplinska vodljivost ili toplinska provodnost (oznaka: λ) je fizikalna veličina koja opisuje kako toplina prolazi kroz tvari. Ovisi o vrsti, strukturi, gustoći, vlažnosti i temperaturi tvari i određuje se pokusima (eksperimentalno):

gdje je: Q - toplina, l - duljina vodiča, S - ploština presjeka toplinskoga vodiča okomita na smjer širenja topline, t - vrijeme vođenja topline, a ΔT - razlika temperatura na krajevima toplinskoga vodiča. Ako je toplinska provodnost malena, tvar je toplinski izolator, ako je velika, tvar je toplinski vodič. Mjerna je jedinica toplinske provodnosti vat po kelvinu i metru (W/mK).[1]

Toplinska vodljivost tvari jednaka je količini topline koju provodi kroz jedinicu površine, u jedinici vremena, pri standardnim uvjetima, a da se pritom vrijednost temperature smanji za jedan stupanj (1 K) na jedinici puta u smjeru strujanja topline. Ovisi o svojstvima tvari koja provodi toplinu. Jedinica za toplinsku vodljivost je W/mK.[2]

Prijenos topline između tijela različitih temperatura vrši se na tri osnovna načina.

Izmjena topline konvekcijom vrši se sudarom, odnosno međusobnim djelovanjem molekula različite prosječne brzine, pri čemu se kinetička energija molekula veće prosječne brzine, zbog sudara s molekulama manje prosječne brzine jednim dijelom pretvara u toplinsku energiju. Kod povezanih, ali ustitranih molekula krutih tijela i kod električnih izolatora provođenje topline vrši se longitudinalnim titrajima atoma, a kod električnih vodiča ono se vrši gibanjem elektrona. Takav intermolekularni način prijelaza topline zovemo provođenjem topline ili kondukcija topline. Ono ovisi o fizikalnim svojstvima dotičnog tijela.

Mineralna vuna ima koeficijent toplinske vodljivosti k između 0,035 i 0,045 W/mK.
Aerogel ima koeficijent toplinske vodljivosti k između 0,004 - 0,04 W/mK.
Polistiren ili stiropor ima koeficijent toplinske vodljivosti k između 0,035 i 0,040 W/mK.
Poliuretanska pjena ima koeficijent toplinske vodljivosti k između 0,020 i 0,035 W/mK.
Ovčja vuna ima koeficijent toplinske vodljivosti k 0,039 W/m K.
Balirana slama ima koeficijent prolaska topline U oko 0,13 W/m2K.
  1. toplinska provodnost, [1] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.
  2. [2]Arhivirana inačica izvorne stranice od 21. rujna 2013. (Wayback Machine) "Čime se bavi fizika zgrade - Fizikalne veličine", fasade.hr, 2011.

© MMXXIII Rich X Search. We shall prevail. All rights reserved. Rich X Search