Ukrajinci

Ukrajinci (українці)
Vladimir I. Danilo I. Ana K. Hmeljnicki Mazepa Čajkovski Bortnjanskij Čuraj Kotljarevskij Gogolj Stravinski Ševčenko Gruševski Lisenko Franko Lesja Skovoroda Warhol Ahmatova Leontovič Kostenko Timošenko Farmiga Ševčenko
Poznati Ukrajinci
Ukupno pripadnika
37 – 65 milijuna[1][2][3]
Značajna područja naseljavanja
Ukrajina 37,541.700[4]
Rusija > 2,942.961 [5] Kanada 1,209.805 [6] Brazil 1,190.000 SAD > 890.000 [7] Kazahstan > 550.000 [8] Moldavija > 375.000 [9] Argentina 305.000 [10] Bjelorusija 248.000 [11] Paragvaj 130.000 [12] Njemačka > 128.100 [12] Italija > 107.118 [13] Španjolska > 69.081 [14] Portugal > 66.048 [15] Rumunjska 61.350 [16] Latvija 55.199 [17] Slovačka 55.000 [18] Kirgistan 50.442 [19] Poljska 40.000 [20] Turska 35.000 [16] Australija 33.960 [21] Azerbajdžan 30.000 [22] Litva 22.488 [23] Estonija 22.300 [24] Grčka 14.149 [25] Hrvatska 1878 [26] Ostatak svijeta > 200.000
Jezik
ukrajinski, ruski (manjina)
Vjera
Pravoslavci (73%) - Grkokatolici (15,8%) - Protestanti (2,4%) - Ostali (2,1%) Napomena: neslužbeno dio populacije sebe smatra ateistima. Izvor: Institut Razumkov, Kijev, 2006.[27]
Povezane etničke grupe
Slaveni, Istočni Slaveni Bjelorusi, Rusi, Poljaci

Ukrajinci (ukr. українці / ukrajinci) su jedna od tri istočnoslavenske nacije većinom nastanjene u Ukrajini, Rusiji, Bjelorusiji i susjednim područjima. Ukrajinci su u zapadnim izvorima sve do 20. stoljeća bili poznatiji kao Rusini (ukr. Pусини/Rusyny, lat. Ruteni), što danas predstavlja njihov stariji etnonim.^[28]

Konsolidacija: Ukrajinci pripadaju grupi slavenskih naroda s izraženijim srednjoeuropskim mentalitetom koji se donekle razlikuje od susjednog poljskog ili pak svojstvenog ruskog. Stara povijest ukrajinskog naroda još je od antičkog razdoblja stvarala njegovu zasebnu nacionalnu kulturu i specifičan ukrajinski mentalitet koji je bio jako povezan s dva recipročno kontrasna podneblja: starogrčkim i skandinavskim.^[29][30] Ukrajinski narod se kulturološki konsolidirao već tijekom 10. i 11. stoljeća u sklopu stvaranja Kijevske Rusi te je kao takav do 13. stoljeća bio dominantan ostalim susjednim narodima. Mnogi kulturološki elementi u poljskom, bjeloruskom i ruskom društvu tada i nešto kasnije su preuzeti upravo od Ukrajinaca.^[31]

Kolonizacija: Treba spomenuti da su žene u ukrajinskom društvu tradicionalno bile uvažavane i nerijetko su bile uključene u društvena zbivanja sve do uspostave Sovjetskog Saveza. Danas se Ukrajinci smatraju otvorenim, dobronamjernim i tolerantnim ljudima te su izrazito ponosni na svoju nacionalnu kulturu koja se usprkos višestoljetnim restrikcijama smatra jednom od najbogatijih, ali i najstarijih europskih kultura.^[32] Proces rusifikacije tijekom posljednja tri stoljeća ostavio je poseban trag na svjetonazor ukrajinskog stanovništva prije svega u jugoistočnoj Ukrajini koja je nakon Staljinove represije naknadano naseljavana ruskim stanovništvom.^[33]

Vrijednosti: S obzirom na to da su prostore Ukrajine kroz povijest naseljavali mnogi drugi narodi, počevši od staroiranskih Skita i Sarmata, zatim turkijskih Pečenega te Grka, Balta, Kelta, Gota i Vikinga, pa do Tatara, Litavaca, Poljaka i Rusa, Ukrajinci su relativno rano prihvatili kulturno-političke vrijednosti umjereno multikulturalne sredine i njezina vidno demokratična obilježja.^[34] Na prostorima Ukrajine sve do dolaska ruskog cara Petra I. u 18. stoljeću nije bila poznata snažna autokratska vladavina nalik carskoj ili pak sovjetskoj iz 20. stoljeća. Ukrajinci su prema tome gotovo uvijek prirodno podilazili i težili nekim oblicima demokratskog odlučivanja, da li tipa oligarhijsko-monarhijskog u sklopu Kijevske Rusi ili gotovo demokratskog u Zaporoškoj Republici,^[35] ovisilo je o društveno-političkim uvjetima pojedinih razdoblja.

Obrazovanje: Vrijedi spomenuti da je ukrajinski hetman Pilip Orlik zaslužan za formuliranje i stvaranje jednog od prvih demokratskih ustava u Europi, što govori o visokoj razini europske političke i druge kulture među Ukrajincima u 16. i 17. stoljeću.^[36] Usprkos poljskoj okupaciji, Ukrajinci su u 17. stoljeću predstavljali najobrazovaniji narod pravoslavnog slavenskog svijeta, što danas potvrđuju mnogi povijesni izvori širom Europe.^[37] Uz navedeno treba naglasiti da su Ukrajinci nakon 14. stoljeća vodili gotovo neprestanu političku i druge oblike borbe s ciljem uspostavljanja vlastite autonomije u sklopu određenih državnih zajednica ili pak samostalne ukrajinske države, što se odrazilo na njihov relativno tolerantan svjetonazor i borbu za razvoj demokratskog društva.^[38]

1. ↑ PAUL GROD: OUR OBJECTIVE IS TO RECONNECT 65 MILLION UKRAINIANS. Paul Grod. Inačica izvorne stranice arhivirana 15. prosinca 2021. Pristupljeno 15. prosinca 2021.
2. ↑ People groups: Ukrainian. Joshua Project. Inačica izvorne stranice arhivirana 5. siječnja 2012. Pristupljeno 15. ožujka 2016.CS1 održavanje: bot: nepoznat status originalnog URL-a (link)
3. ↑ Vic Satzewich. 2003. The Ukrainian Diaspora. Routledge. str. 19. ISBN 978-1-134-43495-4
4. ↑ Popis 2001. Inačica izvorne stranice arhivirana 6. srpnja 2007. Pristupljeno 27. prosinca 2007. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
5. ↑ Rusija (2001.)
6. ↑ Kanada (2001.). Inačica izvorne stranice arhivirana 30. svibnja 2008. Pristupljeno 27. prosinca 2007. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
7. ↑ SAD
8. ↑ Kazahstan (2005.)
9. ↑ Moldavija. CIA - The World Factbook (engleski). 2007. Inačica izvorne stranice arhivirana 25. studenoga 2015. Pristupljeno 27. prosinca 2007.
10. ↑ Argentina. Ucrania.com (španjolski). Inačica izvorne stranice arhivirana 28. rujna 2007. Pristupljeno 27. prosinca 2007.
11. ↑ Bjelorusija. CIA - The World Factbook (engleski). 2007. Inačica izvorne stranice arhivirana 8. kolovoza 2019. Pristupljeno 27. prosinca 2007.
12. ↑ ^{a b} Startseite. Statistisches Bundesamt Deutschland (engleski)
13. ↑ Cittadini Stranieri. Popolazione residente per sesso e cittadinanza al 31 Dicembre 2005. Italia - Tutti i Paesi. Statistiche demografiche ISTAT (talijanski). 2005. Inačica izvorne stranice arhivirana 17. listopada 2017. Pristupljeno 27. prosinca 2007.
14. ↑ Instituto Nacional de Estadística: Avance del Padrón Municipal a 1 de enero de 2007. Datos provisionales. [1]  Arhivirana inačica izvorne stranice od 26. travnja 2007. (Wayback Machine).
15. ↑ Imigrantes do Leste. Imigrantes (portugalski). Inačica izvorne stranice arhivirana 12. listopada 2007. Pristupljeno 27. prosinca 2007.
16. ↑ ^{a b} Recensamant Romania 2002. Agentia Nationala pentru Intreprinderi Mici si Mijlocii (rumunjski). 2002. Inačica izvorne stranice arhivirana 13. svibnja 2007. Pristupljeno 27. prosinca 2007.
17. ↑ Arhivirana kopija (PDF). Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 22. srpnja 2011. Pristupljeno 26. listopada 2010. journal zahtijeva |journal= (pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
18. ↑ Slovačka. CIA - The World Factbook (engleski). 2007. Inačica izvorne stranice arhivirana 7. travnja 2020. Pristupljeno 5. kolovoza 2007.
19. ↑ National LIFE Strategy for Phase IV in Kyrgyzstan and Workplan for 2001-2004. Life (engleski). Inačica izvorne stranice arhivirana 2. prosinca 2008. Pristupljeno 27. prosinca 2007.
20. ↑ Poland: Stock of foreigners (selected components) by major citizenships, 2000. emz-berlin.de (engleski). 2004
21. ↑ "Ancestry by Birthplace of Parent(s)  Arhivirana inačica izvorne stranice od 28. listopada 2004. (Wayback Machine)" Australia: 2001 Census. 2001.
22. ↑ I. Umudlu. 2001. Azerbaijan has preserved its `unique country' image because of the population's ethnic composition. Ayna (engleski). Eurasianet. Inačica izvorne stranice arhivirana 16. srpnja 2007. Pristupljeno 5. kolovoza 2007.
23. ↑ Lithuania: Population by ethnic nationality* (2001). emz-berlin.de (engleski). 2001
24. ↑ Estonia. CIA - The World Factbook (engleski). 2007. Inačica izvorne stranice arhivirana 7. travnja 2009. Pristupljeno 27. prosinca 2007.
25. ↑ "Data on immigrants in Greece, from Census 2001, Legalization applications 1998, and valid Residence Permits, 2004  Arhivirana inačica izvorne stranice od 1. prosinca 2007. (Wayback Machine)" migrantsingreece.org.
26. ↑ DZS, Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011. Stanovništvo prema državljanstvu, narodnosti, vjeri i materinskom jeziku
27. ↑ Institut Razumkov, Kijev, 2006. Inačica izvorne stranice arhivirana 8. travnja 2014. Pristupljeno 20. ožujka 2014. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
28. ↑ Как русины стали украинцами. Inačica izvorne stranice arhivirana 7. lipnja 2009. Pristupljeno 11. rujna 2009. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
29. ↑ Матеріальна культура українських племен в часах розселення і по нїм
30. ↑ Н. КОСТОМАРОВ: СЛАВЯНСКАЯ МИФОЛОГИЯ
31. ↑ G. Vernadsky; The Origin of Russia (Oxford, 1959.)
32. ↑ Державність і культура
33. ↑ Włodzimierz Bączkowski (1958). Russian colonialism: the Tsarist and Soviet empires - New York, Frederick A. Praeger
34. ↑ Н. М. Яковенко: Політична культура еліт
35. ↑ The name of the Ukrainian Cossack state, which existed from 1648 to 1782.
36. ↑ Cossack statesman and hetman-in-exile.
37. ↑ Релігія і церква (О.П.Моця)
38. ↑ The East Slavic nation constituting the native population of Ukraine.