Indonezija

Republik Indonesia
Republika Indonezija
Geslo"Bhinneka Tunggal Ika" (Stari javanski jezik)
(sh. "Jedinstvo u različitosti"
Nacionalna ideologija: Pankasila[1][2])
Himna: "Indonesia Raya"
Lokacija
Glavni gradDžakarta
Službeni jeziciIndonežanski
Nezavisnost 
• proglašena
17. augusta 1945.
• priznata
27. decembra 1949.
Površina
• Ukupno
1.910.931 km2 (14.)
• Vode (%)
4,85
Stanovništvo
• Popis iz 2020.
270.203.917 (4.)
• Gustoća
141.5 /km2
HDI (2022.) 0.718
visok (112.)
Valutarupija
Vremenska zona+7 do +9
Pozivni broj+62
ISO 3166 kodID
Veb-domena.id

Indonezija (id. Indonesia[3][4]), ili zvanično Republika Indonezija (id. Republik Indonesia[5]) prostrana država je u jugoistočnoj Aziji i djelomično u Oceaniji,[6][7] čiji je glavni glavni grad Džakarta. Zauzima veći dio Malajskog arhipelaga, najvećeg svjetskog arhipelaga. Na otoku Borneo ima kopnenu granicu s Malezijom, na Timoru s Istočnim Timorom i na Novoj Gvineji s Papuom Novom Gvinejom.

Teritorij Indonezije sastoji se od oko 18.000 otoka od kojih je oko 6.000 naseljenih.[8] Među najvećima su, uz već spomenute Borneo i Novu Gvineju još i Java (na kojoj živi više od polovice ukupnog stanovništva), Sumatra, Celebes (Sulavesi), Borneo (Kalimantan) i Nova Gvineja (zapadni deo). Otok Bali, iako se ne ubraja u najveće, poznat je kao turističko odredište.

Stanovništvo Indonezije dijeli se na brojne etničke skupine. Indonezijski jezik je materinji za relativno mali broj stanovnika, ali je u širokoj upotrebi kao univerzalni drugi jezik. Najzastupljenija religija je Islam kojem pripada 88% stanovnika (Indonezija je najmnogoljudnija zemlja s muslimanskom većinom). Prisutni su i kršćanstvo, hinduizam i budizam.

Po broju stanovnika (251.160.124, procena iz 2013), Indonezija je četvrta najveća država na svetu. Članica je: UN, Asocijacije nacija Jugoistočne Azije.

Indonezijsko gospodarstvo se u posljednje vrijeme oporavlja od posljedica azijske financijske krize iz 1998. Država još uvijek igra značajnu, iako sve manju, ulogu u gospodarstvu. BDP po glavi stanovnika (po paritetu kupovne moći) iznosi oko 3200 USD, sa stopom rasta od 4,8% godišnje u 2004.[9][10][11]

Indonezija je bila jedna od zemalja najteže pogođenih potresom i tsunamijem 26. prosinca 2004. Na sjeveru Sumatre, u pokrajini Aceh poginulo je najmanje 220.000 ljudi.

  1. Indonesia (Country Studies izd.). US Library of Congress. 
  2. Vickers, p. 117
  3. Tomascik, T; Mah, JA; Nontji, A; Moosa, MK (1996). The Ecology of the Indonesian Seas – Part One. Hong Kong: Periplus Editions. ISBN 962-593-078-7. 
  4. Justus M van der Kroef (1951). „The Term Indonesia: Its Origin and Usage”. Journal of the American Oriental Society 71 (3): 166–71. DOI:10.2307/595186. ISSN 0003-0279. JSTOR 595186. 
  5. Anshory, Irfan (16 August 2004). „Asal Usul Nama Indonesia” (id). Pikiran Rakyat. Arhivirano iz originala na datum 15 December 2006. Pristupljeno 5 October 2006. 
  6. „United Nations Statistics Division - Standard Country and Area Codes Classifications”. Arhivirano iz originala na datum 2011-07-13. Pristupljeno 2015-04-13. 
  7. Earl, George SW (1850). „On The Leading Characteristics of the Papuan, Australian and Malay-Polynesian Nations”. Journal of the Indian Archipelago and Eastern Asia (JIAEA): 119. 
  8. "The Naming Procedures of Indonesia's Islands", Tenth United Nations Conference on the Standardization of Geographical Names, New York, 31 July – 9 August 2012, United Nations Economic and Social Council
  9. „Indonesia”. International Monetary Fund. Pristupljeno 11 April 2015. 
  10. „Poverty in Indonesia: Always with them”. The Economist. 14 September 2006. Pristupljeno 26 December 2006. ; correction.
  11. Guerin, G (23 May 2006). „Don't count on a Suharto accounting”. Asia Times Online (Hong Kong). Arhivirano iz originala na datum 2017-11-14. Pristupljeno 2015-04-13. 

© MMXXIII Rich X Search. We shall prevail. All rights reserved. Rich X Search