Jeruzalem

Jeruzalem ירושלים (Jerušalajm) القُدس (al-Kuds)
Kolaž atrakcija grada
Zastava Grb
Nadimak: Kuća svetinja
Koordinate: 31°47′N 35°13′E / 31.783°N 35.217°E / 31.783; 35.217
Država	Izrael /  Palestina
Vlast
- gradonačelnik	Nir Barkat
Površina
- Urbano područje	125.156 km²
- Područje utjecaja	652 km²
Visina	754
Stanovništvo (2007.)
- Grad	933 100[1]
- Gustoća	6,400/km²
- Područje utjecaja	1 700 200
Vremenska zona	UTC+3 (UTC)
- Ljeto (DST)	UTC+3 (UTC)
Poštanski broj	44 000
Pozivni broj	2 (02)
Službene stranice www.jerusalem.muni.il
Karta
Lua greška in Modul:Location_map at line 522: Unable to find the specified location map definition: "Module:Location map/data/Izrael" does not exist.

Jeruzalem ili Jerusalim (hebrejski: יְרוּשָׁלַיִם‎ [Yerushalayim] — Jerušalajm, arapski: القُدس‎‎ [al-Quds] — el-Kuds), prastari grad na Bliskom Istoku, te grad ključne važnosti za religije Judaizam, Hrišćanstvo i Islam. Broj stanovnika danas je 681.000. Jeruzalem je izrazito kulturno raznovrstan grad sa raznolikim nacionalnim, religijskim i socioekonomskim grupama. Dio grada znan kao Stari Grad je okružen gradskim bedemom i podijeljen na četiri kvarta: židovski, hrišćanski, armenski i muslimanski.

Historija grada seže unazad do četvrtog milenijuma prije nove ere, što ga čini jednim od najstarijih gradova u svijetu^[2]. Jerusalem je najsvetiji grad Judaizma i duhovni centar Jevrejskog naroda još od desetog vijeka prije nove ere. Također sadrži određeni broj historijskih lokacija značajnih za Kršćanstvo, a muslimani ga priznaju za treći najsvetiji grad Islama. Iako ima površinu od svega 0,9 kvadratnih kilometara ^[3] Stari grad (Jerusalema) je dom historijskim mjestima od velike važnosti za tri najveće svjetske monoteističke religije (između ostalih Džamija al-Aqsa, Zapadni zid (tzv. Zid plača), i Crkva svetog Groba). Stari grad, mjesto svjetskog naslijeđa, je tradicionalno podijeljen na četiri dijela: Armensku, Kršćansku, Jevrejsku i Muslimansku četvrt. Stari grad je nominovan za uvrštavanje na listu Mjesta svjetskog naslijeđa koja su u opasnosti od uništenja. Na ovu listu ga je nominovala država Jordan 1982. godine. U toku svoje historije grad je bio uništen dva puta, pod opsadom 23 puta, napadnut 52 puta, a 44 puta je bio zauziman.

Status grada je pod velikim nesuglasicama. Od primirja 1949. godine između Izraela i Jordana tzv. Zelena Linija presijeca grad. Nakon pobjede u Šestodnevnom Ratu 1967. godine Izrael kontroliše cijeli grad te ga zvanično prisvaja. Po Izraelskom Jeruzalimskom zakonu, Jeruzalem je glavni grad države Izrael i centar je Jeruzalemskog okruga. Također je sjedište državne uprave te uobičajeno služi kao glavni grad Izreala. Mnoge države ne priznaju izraelsko prisvojenje grada ili dijelova grada te podržavaju svoj stav s tim što zadržavaju svoje ambasade u Tel Avivu ili tek u predgrađu Jeruzalema. Palestinci također smatraju čitav ili dio Jerusalima glavnim gradom buduće Palestine. Izraelska aneksija Jerusalema je više puta osuđivana od strane Ujedinjenih Nacija ^[4][5]. Palestinci su proglasili Istočni Jerusalem za glavni grad svoje buduće države ^[6]. U skladu sa rezolucijom Ujedinjenih Nacija 478. (usvojena 1980. godine) najveći broj ambasada je preseljen iz ovog grada, iako neke od država (kao SAD) još uvijek posjeduju zemlju u gradu namijenjenu smještaju ambasade, kada bude postignut eventualni konsenzus međunarodne zajednice o tome.

1. ↑ „40th Anniversary of the Reunification of Jerusalem”. Israel Ministry of Foreign Affairs. 2007-05-16. Pristupljeno 19.5. 2007. 
2. ↑ Jewish Virtual Library - Timeline for the History of Jerusalem
3. ↑ Kollek, Teddy (1977). "Afterword". in John Phillips. A Will to Survive - Israel: the Faces of the Terror 1948-the Faces of Hope Today. Dial Press/James Wade. "about 225 acres (0.91 km²)"
4. ↑ Jewish Virtual Library United Nations Security Council Resolution 252
5. ↑ „Resolution 298 of 25 September 1971”. Arhivirano iz originala na datum 2009-03-30. Pristupljeno 2015-04-16. 
6. ↑ „Segal, Jerome M. - Negotiating Jerusalem 1997”. Arhivirano iz originala na datum 2006-05-14. Pristupljeno 2015-04-16.