Ljevica

Ljevica ili politička ljevica, u političkoj teoriji, je naziv za poziciju na političkom spektru.

Označava političke ideje, političke stranke i političke pokrete koji po svojim temeljnim određenjima pripadaju političkoj ljevici.[1]

Sastanak Skupštine 5. maja 1789. godine u Versaju, Francuska

Politički pojmovi „ljevice“ i „desnice“ su skovani tokom Francuske revolucije (1789.—1799.), odnoseći se na raspored sjedenja u Skupštini. Oni koji su sjedeli sa lijeve strane uopšteno su se protivili feudalizmu, monarhiji, aposlutizmu, klerikalizmu i podržavali su antifeudalnu revoluciju, uključujući stvaranje republike i sekularizaciju, odnosno podržavali su progres i modernizaciju. A oni koji su sjedeli sa desne strane podržavali su održavanje postojećeg stanja, odnosno tradicionalne institucije starog poretka.[2][3]

U 19. i 20. vijeku kada se u svetu prevazilazio feudalizam i apsolutistička monarhija, a utvrđivao kapitalizam i republika, ljevica je počela da označava one koji su kritički nastrojeni prema kapitalizmu, i koji se zalažu za progres i modernizaciju u odnosima, što bi trebalo voditi prevazilaženju svjetskog kapitalizma i uspostavljanju svjetske zajednice sa većim stepenom demokratije i socijalne odgovornosti. Prema profesoru ekonomije, Beriju Klarku, ljevica tvrdi da ljudski razvoj može da procvijeta samo onda kada pojedinci i pojedinke stupe u saradnju, odnose međusobnog poštovanja, a koji se mogu razvijati samo kada se eliminišu prekomjerne razlike u statusu, moći i bogatstvu.[4]

Мnogi istraživači i teoretičari ocjenjuju eksperimentalne pokušaje gradnje antikapitalizma na autoritaran način u nerazvijenim, zaostalim, agrarnim i polufeudalnim zemljama u 20. vijeku, koji su se zasnivali na politici jednopartizma, boljševizma i lenjinizma različitih struja (tj. politici koja je u manjoj ili većoj mjeri uglavnom završila u staljinizmu) kao iskrivljenje i izopačenje pojmova antikapitalizma. Eksperimenti su u realnosti predstavljali jednopartijski državni kapitalizam u zasebnim zemljama u okviru svjetskog kapitalističkog sistema i tržišta. Nakon toga, nastaje ljevica novih zamisli i promišljanja.[5][6]

Ljevica novih zamisli i promišljanja je pojam za modernu, progresivnu, radikalno-demokratsku i široku političku filozofiju nastalu na osnovu ideja koje su promovisali različiti aktivistički pokreti na Zapadu u drugoj polovini dvadesetog vijeka, ali i teorija savremenih teoretičara ljevice.[7]

  1. Bobbio, Norberto; Cameron, Allan (1997). Left and Right: The Significance of a Political Distinction. University of Chicago Press
  2. Knapp, Andrew; Wright, Vincent (2006). The government and politics of France (5th ed.). London [u.a.]: Routledge. ISBN 978-0-415-35732-6. the government and politics of france.
  3. Realms of memory: conflicts and divisions (1996), ed. Pierre Nora, "Right and Left" by Marcel Gauchet
  4. Clark, Barry (1998) Political Economy: A Comparative Approach. Westport, Connecticut: Praeger Press ISBN 9780275958695
  5. 'State Capitalism' in the Soviet Union. M.C. Howard and J.E. King
  6. Binns, Peter (1986). "State Capitalism".
  7. Carmines, Edward G., and Geoffrey C. Layman. 1997. "Issue Evolution in Postwar American Politics." In Byron Shafer, ed., Present Discontents. NJ: Chatham House Publishers.

© MMXXIII Rich X Search. We shall prevail. All rights reserved. Rich X Search