Prvi svjetski rat

Prvi svjetski rat
Datum 28. septembra 1914. - 11. septemvra 1918. Lokacija Europa, Afrika i Srednji istok Casus belli Sarajevski atentat (28. lipnja), Austrija objavljuje rat Srbiji (28. srpnja), Rusija mobilizira vojsku na Austro-Ugarsku (29. srpnja) Teritorijalne promjene Raspad Austro-Ugarske, Osmanskog Carstva i Njemačkog Carstva. Rusija iz carstva pretvorena u novu državu. Stvorene mnoge nove istočnoeuropske države.
Sukobljene strane
Antanta Francuska Kraljevina Italija Rusko Carstvo Kraljevina Srbija Britanski Imperij SAD viš.	Centralne sile Austro-Ugarska Bugarsko Carstvo Njemačko Carstvo  Otomansko Carstvo
Komandanti i vođe
Joseph Joffre Ferdinand Foch Robert Nivelle Philippe Pétain Georges Clemenceau Vittorio Emanuele III Luigi Cadorna Armando Diaz Vittorio Orlando Nikolaj II Aleksej Brusilov George V Herbert Henry Asquith David Lloyd George Douglas Haig John Jellicoe Woodrow Wilson John J. Pershing regent Aleksandar Pavle Jurišić	Franz Joseph I Karl I Conrad von Hötzendorf Svetozar Borojević Stjepan Ljubičić Oskar Potiorek Stjepan Sarkotić Wilhelm II Erich von Falkenhayn Paul von Hindenburg Reinhard Scheer Erich Ludendorff August von Mackensen Mehmed V İsmail Enver Kemal Atatürk Ferdinand I
Žrtve i gubici
Poginulih vojnika: 5.520.000 Ranjenih vojnika: 12.831.000 Nestalih vojnika: 4.121.000[1]	Poginulih vojnika: 4.386.000 Ranjenih vojnika: 8.388.000 Nestalih vojnika: 3.629.000[1]

Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Središnje sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenog 1918. Posljedica rata bilo je više od 40 milijuna žrtava, uključujući približno 15 do 20 milijuna mrtvih vojnika i civila,^[2] – što Prvi svjetski rat čini jednim od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti (v. usporedbu) – i značajna razaranja država i ekonomija, te se smatra prvim ratom globalnih, svjetskih razmjera. Stoga je prvotno nazivan Veliki rat ili Rat koji će okončati sve ratove. Oko 60 milijuna europskih vojnika bilo je mobilizirano od 1914. do 1918.^[3][4]

Prvi svjetski rat vodila su dva velika saveza. Sile Antante u početku su činile Ujedinjeno Kraljevstvo, Rusko Carstvo i Francuska, te njihovi teritoriji i protektorati. Brojne druge države pridružile su se silama Antante, od kojih su najvažnije bile Kraljevina Italija, koja se pridružila u travnju 1915., i Sjedinjene Američke Države, koje su u rat stupile u travnju 1917. Središnje sile činili su Njemačko Carstvo i Austro-Ugarska. Osmansko Carstvo pridružilo se Središnjim silama u listopadu 1914., a godinu dana poslije to je napravila i Kraljevina Bugarska. Do završetka rata od europskih zemalja samo su Nizozemska, Švicarska, Španjolska i skandinavske zemlje ostale službeno neutralne, iako su mnoge pružale financijsku i materijalnu pomoć jednoj strani u ratu.

Neposredni povod ratu bio je atentat na austrougarskog prijestolonasljednika, nadvojvodu Franju Ferdinanda u Sarajevu 28. lipnja 1914., koji je izvršio Gavrilo Princip. Napad Austro-Ugarske na Srbiju aktivirao je niz savezništava koji su pokrenuli lančanu reakciju objava rata. Za mjesec dana veći se dio Europe zaratio.

Rat se vodio na nekoliko bojišta koja su naširoko okruživala Europu. Zapadno bojište odlikovalo se sustavom rovova i utvrđenja koje je odvajala ničija zemlja.^[5] Ova su se utvrđenja prostirala dužinom većom od 600 km^[5]. Na Istočnom bojištu velika prostranstva istočnoeuropskih nizina i ograničena željeznička mreža nisu omogućile da se ovdje razvije stanje kao na Zapadu, iako su sukobi bili podjednako žestoki. Na balkanskom, bliskoistočnom i talijanskom bojištu također su vođene žestoke borbe, a bitke su se odvijale i na moru te prvi put - i u zraku.

Rat je završen potpisivanjem nekoliko mirovnih sporazuma, od kojih je najvažniji Versajski ugovor 28. lipnja 1919., iako su sile Antante potpisale primirje s Njemačkom 11. studenog 1918. Najuočljivija posljedica rata bila je nova teritorijalna podjela Europe. Sve članice Središnjih sila izgubile su teritorij, a stvorene su nove države. Njemačko Carstvo izgubilo je svoje kolonije, proglašeno je odgovornim za rat i prinuđeno da plaća veliku odštetu. Austro-Ugarska i Osmansko Carstvo bili su ukinuti. Od teritorija koje je zauzimala Austro-Ugarska stvorene su Austrija, Mađarska, Čehoslovačka i Kraljevina SHS. Osmansko Carstvo je ukinuto: teritoriji carstva izvan Anadolije bili su dodijeljeni silama Antante kao protektorati, a jezgra Osmanskoga Carstva reorganizirana je u Republiku Tursku. Rusko Carstvo, koje je izašlo iz rata nakon oktobarske revolucije, izgubilo je veliki dio svoje zapadne granice, a na tim teritorijima stvorene su nove države: Finska, Estonija, Latvija, Litva i Poljska. Nakon rata osnovana je Liga Naroda kao međunarodna organizacija posvećena izbjegavanju budućih ratova i rješavanju sporova između država diplomatskim putem. Prvi svjetski rat označio je kraj poretka koji je postojao nakon Napoleonovih ratova i bio je važan faktor izbijanju Drugog svjetskog rata.

1. ↑ ^{1,0 1,1} Evans, David. Obrazuj se, Prvi svjetski rat, Hodder Arnold, 2004.str.188
2. ↑ „Žrtve I. svjetskog rata”. 
3. ↑ „Versajski ugovor i njegove posljedice”. 
4. ↑ Bade, Klaus J; Brown, Allison (tr.) (2003.), Migration in European History, The making of Europe, Oxford: Blackwell, ISBN 0-631-18939-4
5. ↑ ^{5,0 5,1} Ashworth, Tony (2000.), Trench warfare, 1914-18 : the live and let live system, London: Pan, ISBN 0-330-48068-5