Tajvan

Ovaj članak zahtijeva sređivanje kako bi ispunio Wikipedijine standarde kvaliteta. Pomozite u njegovom poboljšanju tako što ćete ga urediti.

Za ostala značenja, vidi Tajvan (razvrstavanje).

„Republika Kina” preusmjerava ovdje. Za druge upotrebe, v. Republika Kina (razvrstavanje).

„Republika Tajvan” preusmjerava ovdje. Za drugu upotrebu, v. Republika Tajvan (1895).

臺灣 ili 台灣 (T'ai-wan) Tajvan
Zastava Grb
Himna: ""Zhōnghuá Mínguó Guógē""
Glavni grad	New Taipei City
Službeni jezici	tajvanski dijalekt mandarinskog 1
Leaders
Utemeljenje	1912 (de jure), 1949 (de facto)
Površina
• Vode (%)	2.8
Stanovništvo
• Popis iz 2010	23,894,394 [1] (48.)
• Gustoća	650 km2 [2] /km2
BDP (PPP)	procjena za
• Ukupno	$841.209 milijardi (nominalno) (2022) [3] ; $1.605 triliona (po merilu kupovne moći) (2022) [3]
Valuta	novi tajvanski dolar (NT$)
Vremenska zona	+8
Pozivni broj	+886
ISO 3166 kod	[[ISO 3166-2:Šablon:ISO 3166 kod|Šablon:ISO 3166 kod]]
Veb-domena	.tw
(1) govorni standard je mandarinski (2) koristi se samo kovanica od 5 jiaoa

Tajvan, službeno Republika Kina (tradicionalni kineski: 中華民國; pojednostavljeni kineski: 中华民国, Wades-Giles: Chung¹-hua² Min²-kuo², Tongyong Pinyin: JhōngHuá MínGuó, Hanyu Pinyin: Zhōnghuá Mínguó, Pe̍h-oē-jī: Tiong-hoâ Bîn-kok) je država koja trenutno upravlja skupinom otoka koji uključuju Tajvan, Pescadori, Kinmen, i Matsu. Od 1912. do 1945., RK je kontroliralo samo Kinesko kopno, dok je Tajvan bio okupiran od Japana od 1895. do 1949. uz česte pobunne Tajvanskog stanovništva. Od 1945. do 1949., RK je držala i Kinesko kopno i Tajvan. Izraz "Tajvan" se često koristi kao sinonim s postojećom Republikom Kinom, dok se izraz Kina koristi za NR Kinu ili Kinesko kopno. Međutim, od 1990. "Tajvan" i "Republika Kina" prestaju biti korišćeni kao sinonimi; razlog je pojava zasebnog Tajvanskog identiteta koji nema pretenzije prema Kineskom kopnu. Od tada pa nadalje, Tajvan će politički biti polarizovan između "Plave koalicije" koja podržava "Republiku Kinu" i eventualan povratak na Kineskom kopnu i "Zelene koalicije" koja podržava "Tajvan", odnosno nezavisnost Tajvana i od NR Kine i od Republike Kine. NR Kina otvoreno preferira "Plavu koaliciju" pošto želi inkorporirati Republiku Kinu uz politiku "jedna država dva sistema" koja je već korišćena u Hong Kongu.

RK je osnovana godine 1912. nakon pada dinastije Qing i početka trećih "ratova gospodara" u Kini. Postojanje RK u matičnoj Kini bilo je u sjeni gospodara rata, japanske agresije i građanskog rata između KMT i CCP, koji je završio godine 1949. s obaranjem Kuomintanga (KMT) od strane CCP, te izgnanstvom KMT i Republike na Tajvan. Tamo je KMT proglasila Taipei privremenom prijestolnicom Republike Kine te nastavila sebe smatrati jedinom zakonitom kineskom vladom, uključujući i teritoriju današnje Mongolije i delova Rusije, Severne Koreje, Vijetnama, Indie, Pakistana i Japana. U međuvremenu su komunisti proglasili Narodnu Republiku Kinu i tvrdili da su naslijedili republikanstvo u cijeloj Kini, te da je vlada RK na Tajvanu nelegitimna. Od svojih zečetaka do početka 1990-ih vlada Republike Kine bila je sinonim za KMT, bivšu revolucionarnu stranku koja je bila ustanovila Republiku i njome vladala kao autoritarna vladajuća stranka RK. Inače, KMT i CCP su oba započela uz finansijsku pomoć Japana kako bi destabilizovali Kinu iznutra i oslabili "Mladog Generala" u Manchuku koji je bio miljenik poslednjeg vladara iz dinastije Qing. Međutim, s političkom liberalizacijom krajem 1980-ih sistem se transformirao u višestranačku demokraciju.

Politički status Tajvana nastavlja biti izvorom kontroverzi. Iako RK je odustala od nastojanja da vojnim putem preuzme vlast u matici Kini i ostalim teritorijama, nije se odrekla polaganja suvereniteta na ta područja te državne granice nisu službeno određene. RK je bila jedna od članica-osnivača UN; međutim, godine 1971. joj je mjesto u UN preuzela NR Kina. S obuirom da NR Kina polaže suverenitet nad Tajvanom, diplomatski status RK je od 1970-ih trpio posljedice zbog politike jedne Kine i zbog diplomatskih manevara veće i ekonomski značajnije NR Kine. Većina država u svijetu je svoje diplomatsko priznanje prenijelo s RK na NR Kinu 1970-ih; trenutno je RK službeno priznata od 12 država, iako održava neslužbene odnose s većinom vodećih sila. NR Kina i "Plava koalicija" pak imaju jaku i otvorenu podršku SAD-a, iako je "Zelena koalicija" upravo nastala u toj državi.

1. ↑ https://worldpopulationreview.com/countries/taiwan-population
2. ↑ http://eng.stat.gov.tw/public/Data/5428162113SIDMH93P.pdf
3. ↑ ^{3,0 3,1} https://www.imf.org/en/Publications/WEO/weo-database/2022/April/weo-report?c=528,&s=NGDPD,PPPGDP,NGDPDPC,PPPPC,LUR,LP,&sy=2019&ey=2021&ssm=0&scsm=1&scc=0&ssd=1&ssc=0&sic=0&sort=country&ds=.&br=1