Velika Kolumbija

Velika Kolumbija
Gran Colombia
(službeno República de Colombia)
  
 
  
1819./1821. – 1831.   
 
  
 
  
Zastava Grb
Zastava (1819–1820) Grb
GesloUnión
(sh. Zajednica)
Himna: "Marcha Libertadora"
Lokacija Velike Kolumbije
Lokacija Velike Kolumbije
Glavni grad Bogotá
Jezik/ci španjolski jezik
Religija katolicizam
Vlada Republika
Predsjednik
 - 1819. – 1830. Simón Bolívar
 - 1830. Joaquín Mosquera
 - 1830. – 1831. Rafael Urdaneta
Potpredsjednik
 - 1819. – 1820. Francisco Antonio Zea (prvi)
 - 1830. – 1831. Domingo Caycedo (zadnji)
Legislatura Kongres
 - Gornji dom Senat
 - Donji dom Predstavnički dom
Historija
 - Proglašena 17. prosinca 1819.
 - Ustav iz Cúcute 30. prosinca 1821.
 - Rat s Peruom 1828.1829.
 - Secesija Venezuele 6. svibnja 1830.
 - Secesija Ekvadora 13. svibnja 1830.
 - Ukinuta 19. studenog 1831.
Površina
 - 1822. 2.172.609 km² (838.849 mi² )
 - 1825. 2.519.954 km² (972.960 mi² )
Stanovništvo
 - 1822. (procjena) 2.469.000 
     Gustoća 1,1 /km²  (2,9 /mi² )
 - 1825. (procjena) 2.583.799 
     Gustoća 1 /km²  (2,7 /mi² )
Valuta piastra
Danas dio  Kolumbija
 Venezuela
 Ekvador
 Brazil
 Gvajana
 Panama
 Peru

Velika Kolumbija (španjolski: Gran Colombia), službeno Republika Kolumbija (španjolski: República de Colombia), bila je država u Južnoj Americi, koja je obuhvaćala veći dio sjevera tog kontinenta, ali i južne dijelove Centralne Amerike. Proglašena je 1819. godine na kongresu u Angosturi, a konsolidirana je 1821. godine, dok je formalno raspuštena 1831. godine. Velika Kolumbija je obuhvaćala teritorij današnjih država Kolumbije, Venezuele, Ekvadora, Paname, zapada Gvajane te sjevera Perua i Brazila. Teritorij Velike Kolumbije odgovarao je, okvirno, teritoriju bivšeg Vicekraljevstva Nove Granade te je, sukladno tome, ista tvrdila da polaže pravo i na karipsku obalu Nikaragve te Obalu komaraca.


© MMXXIII Rich X Search. We shall prevail. All rights reserved. Rich X Search