Elektrokardiogram

Elektrokardiogram
(Elektrokardiografija)
Klasifikacija i vanjski resursi
ICD-989.52
MedlinePlus003868
MeSHD004562

Elektrokardiogram (EKG ili ECG) je grafički i/ili elektronski prikaz reziltata elektrokardiografije – procesa snimanja električne aktivnosti srca tokom perioda u kojem su prikopčane elektrode na određena mjesta kože. One otkrivaju sitne električne promjene na koži koje nastaju iz srčanomišićnih elektrofizioloških obrasca depolarizacije u svakom srčanom ciklusu. To je test koji se u kardiologiji vrlo često obavlja.[1][2][3][4][5]

U konvencionalnom 12-kanalnom EKG-u, postavlja se 10 elektroda – na ekstremitetima pacijenta i na površini grudnog koša. Ukupne veličine električnog potencijala srca se zatim mjere iz 12 različitih uglova ("vodova"), a snima se u određenom vremenskom periodu (obično 10 sekundi). Na taj način, ukupna veličina i smjer električne depolarizacije srca uhvaćeni su u svakom trenutku tokom srčanog ciklusa.[6] Grafikon napona u odnosu na vrijeme koje proizvodi ovaj neinvazivni medicinski postupak naziva se elektrokardiogram.

Tokom svakog otkucaja, zdravo srce ima urednu progresiju depolarizacije koja počinje u pejsmejker ćelijama u sinoatrijskom čvoru. Zatim se širi se kroz pretkomoru, prolazi kroz AV čvor dolje u Hisov snop i u Purkinjeova vlakna, pa se rasprostire i na lijevu stranu širom komora. Ovaj redovni obrazac depolarizacije dovodi do karakterističnog EKG traga. Za obučene kliničare, EKG daje veliku količinu informacija o strukturi srca i funkciji provođenja u njegovom električnom sistemu.[7] Između ostalog, EKG može se koristiti za mjerenje stope i ritma otkucaja srca, veličine i položaja srčanih komora, prisustvo oštećenja mišićnih ćelija srca ili sistema provođenja, efekta srčanih lijekova i funkcije ugrađenih pejsmejkera.[8]

  1. ^ Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2002). Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-222-6.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  2. ^ Guyton, A.C. & Hall, J.E. (2006) Textbook of Medical Physiology (11th ed.) Philadelphia: Elsevier Saunder ISBN 0-7216-0240-1
  3. ^ Campbell N. A.; et al. (2008). Biology. 8th Ed. Person International Edition, San Francisco. ISBN 978-0-321-53616-7. Eksplicitna upotreba et al. u: |author= (pomoć)
  4. ^ Korene Z., Hadžiselimović R., Maslić E. (2001). Biologija 8. Sarajevo: Svjetlost. ISBN 9958-10-396-6.CS1 održavanje: upotreba parametra authors (link)
  5. ^ Hadžiselimović R., Maslić E. (1996). Biologija 1. Sarajevo: Federecija Bosne i Hercegovine – Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta.
  6. ^ "ECG- simplified. Aswini Kumar M.D." LifeHugger. Arhivirano s originala, 2. 10. 2017. Pristupljeno 11. 2. 2010.
  7. ^ Walraven, G. (2011). Basic arrhythmias (7th ed.), pp. 1–11
  8. ^ Braunwald E. (ed) (1997), Heart Disease: A Textbook of Cardiovascular Medicine, Fifth Edition, p. 108, Philadelphia, W.B. Saunders Co.. ISBN 0-7216-5666-8.

© MMXXIII Rich X Search. We shall prevail. All rights reserved. Rich X Search