Psihologizam

Psihologizam (grč. psyche - dah, duh, duša + grč. logos - riječ, mišljenje, nauka) je stajalište koje ulogu psihičkog života i značenje psihologije, njenih metoda i rezultata preuveličava do te mjere da sve iskustvo svodi na psihologijsko iskustvo, tako da bi se psihologija na kraju morala smatrati za jedinu nauku uopšte. Riječ psihologizam (Psychologismus) prvi je put upotrijebio 1870. godine. Johann Eduard Erdmann (1805-1892).^[1]

U filozofiji, psihologizam je stajalište prema kojem se problemi vezani za ljudsko znanje mogu riješiti psihološkim izučavanjem razvoja i toka mentalnih procesa. Zagovornici ovog stajališta smatraju da bi psihologija trebala biti osnova drugim naukama.^[2][3]

1. ^ Kusch, Martin (1. 12. 2015). "Psychologism". Stanford Encyclopedia of Philosophy (jezik: engleski). Pristupljeno 5. 5. 2016.
2. ^ Filipović, Vladimir (redaktor). Filozofijski rječnik. Zagreb: Nakladni zavod Matice hrvatske, 1989.
3. ^ Npr. logici:
   • Psihologija je nauka koja definira (sve) zakonitosti mišljenja.
   • Logika je područje istraživanja koje se bavi podskupom svih zakonitosti mišljenja.
   Dakle, logika je dio psihologije.
   • Logika je teorija pojmova, sudova, zaključaka i dokaza.
   • Pojmovi, sudovi, zaključci i dokazi su entiteti čovjekovih mentalnih procesa.
   • Svi mentalni procesi čovjeka su dio psihologije.
   Dakle, logika je dio psihologije.
   • Ne možemo zamisliti alternativnu logiku.
   • Ograničenja zamisli su mentalna ograničenja.
   Dakle, logika je dio psihologije.