7 results found for: “World_Government_Summit_2022”.

Main result

Invazija Rusije na Ukrajinu

Dana 24. februara 2022, Rusija je započela vojnu invaziju na Ukrajinu tokom velike eskalacije rusko-ukrajinskog sukoba koji je počeo 2014. Invazija je rezultirala desetinama hiljada žrtava na obje strane i izazvala najveću izbjegličku krizu u Evropi od Drugog svjetskog rata (više od 7,7 miliona Ukrajinaca je izbjeglo iz zemlje). U roku od pet sedmica nakon invazije, Rusija je doživjela svoju najveću emigraciju od Oktobarske revolucije 1917. Invazija je također izazvala globalnu nestašicu hrane. Nakon ukrajinske Revolucije dostojanstva u februaru 2014, Rusija je anektirala Krim, a separatisti koje Rusija podržava zauzeli su dio jugoistočne Ukrajine, započevši tako rat u Donbasu. Rusija je 2021. započela gomilanje vojnih snaga duž svoje granice s Ukrajinom. Predsjednik Rusije, Vladimir Putin, iznio je ruske iredentističke stavove i doveo u pitanje pravo Ukrajine na državnost. Takođe, Rusija je tvrdila da u Ukrajini prednjače neonacisti koji progone rusku manjinu. Putin je dodatno izjavio da je NATO ugrozio sigurnost Rusije svojim širenjem na istok Evrope, što je NATO opovrgnuo. Ruski predsjednik zahtijevao je da se Ukrajini zabrani pridruživanje alijansi. Rusija je 21. februara 2022. priznala samoproglašene republike Donjeck i Lugansk koje su pod rukovodstvom proruskih separatista i koje trenutno nije priznala nijedna druga država. Narednog dana, Vijeće Ruske Federacije odobrilo je korištenje vojne sile van zemlje, te su ruske trupe ušle na teritorije potonjih "republika". Dana 24. februara, oko 5:00 po istočnoevropskom vremenu (UTC+2), Putin je najavio "specijalnu vojnu operaciju" radi "demilitarizacije i denacifikacije Ukrajine". Nekoliko minuta kasnije, projektili su ispaljeni na mjesta širom Ukrajine, uključujući i glavni grad Kijev, nakon čega je uslijedila velika kopnena invazija iz nekoliko pravaca. Volodimir Zelenski, ukrajinski predsjednik, odgovorio je opštom mobilizacijom, prekidom bilateralnih odnosa s Rusijom i proglašenjem vanrednog stanja. Započeli su višestruki napadi s područja Rusije, Bjelorusije i dviju okupiranih teritorija Ukrajine (Krima i Donbasa) što je stvorilo četiri glavna ratna fronta: kijevski, sjeveroistočni, istočni i južni, dok je ruska vojska također izvodila zračne i raketne napade u zapadnoj Ukrajini. Ruske snage približile su se i opkolile brojna važna naselja poput Černigiva, Harkiva, Hersona, Kijeva, Mariupolja i Sumija, ali su naišle na jak ukrajinski otpor iskusivši logističke i operativne izazove koji su spriječili njihov napredak. Invazija je naišla na široku osudu međunarodne javnosti. Generalna skupština Ujedinjenih nacija usvojila je rezoluciju kojom je osudila napad zahtijevavši potpuno povlačenje. Međunarodni sud pravde naredio je obustavu vojnih operacija Rusiji, dok je Vijeće Evrope Rusiju izbacilo iz članstva. Mnoge zemlje uvele su nove sankcije koje su dovele do ekonomskih posljedica po Rusiju i svjetsku ekonomiju. Razne zemlje poslale su humanitarnu i vojnu pomoć Ukrajini. Održani su protesti širom svijeta; oni u Rusiji rezultovali su masovnim hapšenjima i medijskom cenzurom koja je zabranila korištenje izraza "rat" i "invazija". Pojedina preduzeća povukla su svoje proizvode i obustavila poslovanje u Rusiji i Bjelorusiji.