Anarhizam

Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). Ako se pravilno ne potkrijepe pouzdanim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti izbrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.

Anarhizam je politička filozofija i pokret koji je skeptičan prema autoritetu i odbacuje sve prisilne oblike hijerarhije. Anarhizam poziva na ukidanje države koju smatra nepotrebnom, nepoželjnom i štetnom. Kao historijski ljevičarski pokret na krajnjoj lijevoj strani političkog spektra, uz komunalizam i libertarijanski marksizam, obično se opisuje kao libertarijansko krilo (libertarijanski socijalizam) socijalističkog pokreta i ima snažnu historijsku vezu s antikapitalizmom i socijalizmom.

Ljudi su živjeli u društvima bez formalne hijerarhije mnogo prije nastanka formalnih država, kraljevstava ili carstava. Pojavom organiziranih hijerarhijskih tijela povećao se i skepticizam prema autoritetu. Iako su tragovi anarhističke misli prisutni kroz historiju, moderni anarhizam se pojavio u prosvjetiteljstvu. U drugoj polovici 19. i prvim desetljećima 20. stoljeća anarhistički pokret je procvjetao u većem dijelu svijeta i odigrao važnu ulogu u radničkim borbama za emancipaciju. Tokom tog razdoblja formirale su se različite škole anarhizma. Anarhisti su sudjelovali u nekoliko revolucija, ponajviše u Pariškoj komuni, Ruskom građanskom ratu i Španskom građanskom ratu, čiji je kraj označio kraj klasične ere anarhizma. Posljednjih desetljeća 20. i 21. stoljeća oživljava se anarhistički pokret.

Anarhizam koristi različite taktike kako bi postigao svoje idealne ciljeve, koji se mogu široko podijeliti na revolucionarne i evolucijske; obje se taktike, koje su isključivo opisne, znatno preklapaju. Cilj revolucionarne taktike je srušiti vlast i državu koji su u prošlosti postali nasilni, a cilj evolucijske taktike je predvidjeti kakvo će biti anarhističko društvo. Anarhistička misao, kritika i praksa odigrali su važnu ulogu u različitim područjima ljudskog društva. Kritike anarhizma uključuju tvrdnje da je interno nedosljedan, nasilan ili utopijski.