Berkelij

Berkelij,  97Bk
Berkelij u periodnom sistemu
Hemijski element, Simbol, Atomski brojBerkelij, Bk, 97
SerijaAktinoidi
Grupa, Perioda, BlokAc, 7, f
Izgledsrebrenasto bijeli metal
Zastupljenost0 %
Atomske osobine
Atomska masa247 u
Atomski radijus (izračunat)170[1] (-) pm
Kovalentni radijus- pm
Van der Waalsov radijus- pm
Elektronska konfiguracija[Rn] 5f9s2
Broj elektrona u energetskom nivou2, 8, 18, 32, 27, 8, 2
Fizikalne osobine
Agregatno stanječvrsto
Kristalna strukturaheksagonalna
Gustoća14780 kg/m3
Tačka topljenja1259 K (986 °C)
Tačka ključanjaK ( °C)
Molarni volumen16,84 · 10-6 m3/mol
Toplota isparavanjakJ/mol
Toplota topljenjakJ/mol
Brzina zvukam/s
Hemijske osobine
Oksidacioni broj3, 4
Elektrodni potencijal−2,00 V
(Bk3+ + 3e → Bk)
Elektronegativnost1,3 (Pauling-skala)
Izotopi
Izo RP t1/2 RA ER (MeV) PR
245Bk

sin

4,94 d ε (≈ 100 %) 0,810 245Cm
α (0,12 %) 6,455 241Am
246Bk

sin

1,80 d ε (≈ 100 %) 1,350 246Cm
α (0,1 %) 6,070 242Am
247Bk

sin

1380 god α (≈ 100 %) 5,889 243Am
SR ? ? ?
248Bk

sin

> 9 god β 0,870 248Cf
ε 0,717 248Cm
α 5,803 244Am
249Bk

sin

330 d β (≈ 100 %) 0,125 248Cf
α (0,00145 %) 5,526 245Am
Sigurnosno obavještenje
Oznake upozorenja
Oznaka upozorenja nepoznata[2]
Obavještenja o riziku i sigurnostiR: /
S: /
Ostala upozorenja
Radioaktivnost
Radioaktivni element
Radioaktivni element

Radioaktivni element
Ako je moguće i u upotrebi, koriste se osnovne SI jedinice.
Ako nije drugačije označeno, svi podaci dobijeni su mjerenjima u normalnim uvjetima.

Berkelij (latinski: berkelium) jest vještački dobijeni hemijski element sa simbolom Bk i atomskim brojem 97. U periodnom sistemu nalazi se u grupi aktinoida (7. perioda, f-blok) pa se prema tome ubraja u transuranijske elemente. Ovaj element dobio je ime po gradu Berkeley u Kaliforniji, središtu kalifornijskog univerziteta i jednog od najvećih središta za ispitivanje jezgara na svijetu, gdje je i otkriven. Berkelij je radioaktivni metal, srebrenasto-bijelog izgleda. Prvi put je dobijen u decembru 1949.[3] bombardiranjem elementa americija α-česticama (ionima helija). On nastaje u vrlo malim količinama u nuklearnim reaktorima. Primjenu je našao isključivo u laboratorijama za sintetiziranje težih transuranijskih i transaktinoidnih elemenata.

  1. ^ Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom peterson
  2. ^ EU ovaj element još uvijek nije stavila na spisak opasnih elemenata, međutim trenutno nije moguće pronaći pouzdani izvor ili literaturu o opasnim svojstvima ove supstance. Radioaktivnost ne spada u opasna svojstva koja se ovdje navode.
  3. ^ Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom lenntech

© MMXXIII Rich X Search. We shall prevail. All rights reserved. Rich X Search