Binarna dioba

Dijeljenje organizama, kao prosta dioba ili binarna dioba, najčešći je način nespolnog razmnožavanja, posebno za jednostavne organizme, kao što su bakterije, protisti i biljke, ali i neke životinje (Porifera, Cnidaria, pljosnate gliste, bodljokošci). Ovim pojmom može se ukazivati i na podjelu na nekoliko dijelova tijela, na populaciju jedinki ili vrsta i na regeneraciju tih dijelova kako bi se dobile pojedinačne jedinice/jedinke.^[1]

Preciznije, termin dijeljenje ili cijepanje koji se koristi za način razmnožavanja primjenjuje se na jednoćelijske organizme, dok se za višećelijske općenito upotrebljava izraz fragmentacija. Prednosti su vrlo brza kolonizacija, pod uvjetom da okoliš ostaje stabilan, dok je nedostatak vrlo loša prilagodljivost. Bespolno razmnožavanje stoga stvara genetički identično potomstvo, međusobno i u odnosu na njihove pretke. Stoga je to „konzervativni“ način razmnožavcanja, koji je sposoban prenijeti nepromijenjene roditeljske karakteristike potomcima. Ovaj mehanizam ne treba miješati sa mitozom i citokinezom, koji podrazumijevaju prisustvo jedra i centriola.

Postoje tri različita tipa reproduktivnog dijeljenja: binarna dioba, višestruka dioba i nejednaka dioba, poznatija kao pupanje.^[2]

1. ^ Carlson B. M. (2007). Principals of regenerative biology. Elsevier Academic Press. str. 379. ISBN 0-12-369439-6.
2. ^ scissióne - Sapere.it