Bolest

Bolest ili hastaluk^[1] je izraz kojim se opisuje poremećaj normalnih zbivanja u organizmu, odnosno nepravilno odvijanje životnih funkcija kao reakcija na spoljne ili unutrašnje nadražaje mehaničke, fizikalno-hemijske, biološke ili psihološke prirode.

Teško je odrediti granicu "normalnosti" biološkog procesa, pa stoga ne postoji apsolutna granica između zdravlja i bolesti.

Bolest predstavlja promjenu životnog ritma; ona u pravilu otežava, a često i ugrožava opstanak biološkog organizma ili dovodi do smrti.

U medicinskoj praksi se pojedine bolesti razlikuju ili prepoznaju pomoću postupka zvanog dijagnoza, a za to su ključni patološki znakovi ili simptomi, čiji uzrok, odnosno tok proučavaju i prate etiologija i anamneza. Teoretski početak bolesti često se ne podudara sa stvarnim početkom tegoba; kao primjer može poslužiti infekcija patogenim bakterijama koja ne izaziva odmah patološke promjene, nego postoji stanje prividnog zdravlja zvano inkubacija, čije je trajanje kod nekih bolesti tačno određeno.

Nakon toga mogu se javiti uvodni, nespecifični znakovi (prodromi), a zatim tipični znakovi i tegobe. Ponekad se u toku bolesti razvije još i neka druga bolest kao komplikacija.^[2]

Za vrijeme bolesti praktična medicina primjenjuje u svrhu postizavanja ozdravljenja, odnosno produžavanja života bolesnike primjenjuje razne postupke koji se nazivaju terapija, a koji često uključuju davanje lijekova. Na osnovu promatranja razvoja i toka bolesti medicinski stručnjaci daju procjenu njenog konačnog ishoda i izgleda za ozdravljenje, a stručni naziv za to je prognoza.

Nakon poboljšanja zdravstvenog stanja nastupa stadij rekonvalescencije, a iza toga do izliječenja koje može biti potpuno ili s trajnim ostacima bolesti na organizmu.

Bolest je posebno abnormalno stanje koje negativno utječe na strukturu ili funkciju cijelog ili dijela organizma, a nije neposredno posljedica bilo kakve vanjske ozljede.^[3][4] Poznato je da su bolesti često medicinska stanja koja su povezana sa određenim znacima i simptomima. Bolest može biti uzrokovana vanjskim faktorima kao što su patogeni ili unutrašnjim disfunkcijama. Na primjer, unutrašnje disfunkcije imunološkog sistema mogu uzrokovati niz različitih bolesti, uključujući različite oblike imunodeficijencije, preosjetljivosti, alergije i autoimune poremećaje.

Kod ljudi se bolest često koristi šire za označavanje bilo kojeg stanja koje uzrokuje bol, disfunkciju, uznemirenost, socijalne probleme ili smrt zahvaćene osobe ili slične probleme za one u kontaktu s osobom. U ovom širem smislu, ponekad uključuje ozljede, invaliditet, poremećaje, sindrome, infekcije, izolirane simptome, devijantna ponašanja i atipične varijacije strukture i funkcije, dok se u drugim kontekstima i za druge svrhe mogu smatrati prepoznatljivim kategorijama. Bolesti mogu uticati na ljude ne samo fizički, već i mentalno, jer zaraza i život s bolešću može promijeniti perspektivu oboljele osobe na život.

Smrt zbog bolesti naziva se smrću od prirodnih uzroka . Postoje četiri glavne vrste bolesti: zarazne bolesti, bolesti deficita, nasljedne bolesti (uključujući i genetske bolesti i ne-genetske nasljedne bolesti) i fiziološke bolesti. Bolesti se mogu klasificirati i na druge načine, kao što su zarazne u odnosu na nezarazne bolesti. Najsmrtonosnije bolesti kod ljudi su koronarne arterijske bolesti (opstrukcija krvotoka), zatim cerebrovaskularne bolesti i infekcije donjih respiratornih organa.^[5] U razvijenim zemljama, bolesti koje uzrokuju najviše bolesti su neuropsihijatrijska stanja, kao što su depresija i anksioznost.

Proučavanje bolesti naziva se patologija, što uključuje proučavanje etiologije, odnosno uzroka.

1. ^ S. Halilović - "Pravopis bosanskoga jezika" str. 249
2. ^ "Term: Complications". mchp-appserv.cpe.umanitoba.ca (jezik: engleski). Pristupljeno 10. 8. 2023.
3. ^ "Disease" na Dorland's Medical Dictionary
4. ^ White, Tim (19. 12. 2014). "What is the Difference Between an "Injury" and "Disease" for Comcare Commonwealth Compensation Claims?". Tindall Gask Bentley. Arhivirano s originala, 27. 10. 2017. Pristupljeno 6. 11. 2017.
5. ^ "What is the deadliest disease in the world?". WHO. 16. 5. 2012. Arhivirano s originala, 17. 12. 2014. Pristupljeno 7. 12. 2014.