Bugarska

Republika Bugarska Република България
Zastava Grb
Himna: Mila Rodino
Položaj Bugarske
Glavni grad		Sofija
Službeni jezik		bugarski
Državno uređenje
• Predsjednik		Rumen Radev (Румен Радев)
• Premijer		Dimitar Glavchev (Димитър Главчев)
Zakonodavstvo
Nezavisnost		od Osmanlijskog carstva 5. oktobar, 1908.
Površina
• Ukupno		110.994 km2 (105)
• Vode (%)		2,16
Stanovništvo
• Ukupno		6,875,040[1](procjena 2021) (106)
• Gustoća		63/km2 (139.)
BDP (PKM)		2021.
• Ukupno		$174.998 (73.)
• po stanovniku		$25.471
Gini (2020.)		▲40[2]
HDI (2018.)		▲0.816 (visok) (58.)
Valuta		bugarski lev
Vremenska zona		UTC+2
Topografija
• Najviša tačka		Musala 2.925 m
Pozivni broj		+359
Internetska domena		.bg

Bugarska (bugarski: България), zvanično Republika Bugarska (bugarski: Република България), jeste suverena država u jugoistočnoj Evropi. Graniči sa Rumunijom na sjeveru, Srbijom i Sjevernom Makedonijom na zapadu, Grčkom i Turskom na jugu i izlazi na Crno more na istoku. Sa ukupnom površinom od 110.994 km², ona je 16. država po površini u Evropi.

Organizirane prahistorijske kulture počele su se razvijati na području današnje Bugarske tokom neolitskog perioda. Tokom njene antičke historije na njenoj teritoriji živjeli su Tračani, a kasnije Perzijanci^[3], Grci i Rimljani. Nastanak ujedinjenih bugarskih zemalja veže se za osnivanje Prvog bugarskog carstva 681. koje je dominiralo većim dijelom istočnog Balkana te je djelovalo kao kulturno čvorište za Slavene tokom srednjeg vijeka. Padom Drugog bugarskog carstva 1396. njena teritorija potpada pod vlast Osmanlija koja je trajala gotovo petsto godina. Rusko-turski rat 1877/78. doveo je do nastanka treće bugarske države. Narednih godina vodila je nekoliko ratova sa susjednim državama, što je navelo Bugarsku da stane na stranu Njemačke u oba svjetska rata. Nakon Drugog svjetskog rata 1946. postaje jednopartijska socijalistička država kao dio sovjetskog istočnog bloka. U decembru 1989. vladajuća Komunistička partija Bugarske dozvolila je višestranačke izbore, što je na kraju odvelo Bugarsku tranzicijom u demokratiju i tržišnu ekonomiju.

Bugarsko stanovništvo od oko 7,3 miliona je pretežno urbanizirano i uglavnom koncentrirano u administrativnim centrima 28 bugarskih provincija. Većina komercijalnih i kulturnih aktivnosti je fokusirana na glavni i najveći bugarski grad, Sofiju. Najrazvijenije oblasti ekonomije su teška industrija, elektroinženjering i poljoprivreda, koje se oslanjaju na lokalne prirodne resurse.

Današnja politička struktura države određena je usvajanjem demokratskog ustava 1991. godine. Bugarska je unitarna, parlamentarna republika sa snažnom političkom, administrativnom i ekonomskom centralizacijom. Članica je Evropske unije, NATO saveza i Vijeća Evrope, i jedna je od osnivača OSCE-a, a nestalni član Vijeća sigurnosti UN bila je tri puta.

1. ^ "Population and Demographic Processes in 2019 | National statistical institute". www.nsi.bg. Arhivirano s originala, 18. 6. 2020. Pristupljeno 29. 8. 2021.
2. ^ Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom eurostatec
3. ^ Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom worthington