Groznica

Groznica
Drugi nazivi	Pireksija ili febrilni odgovor ili febrilnost[1]
Analogni medicinski termometar koji pokazuje temperaturu od 7004311850000000000♠38,7 °C
Specijalnost	Infekcijske bolesti, pedijatrija
Simptomi	Inicijalno: drhtanje, osjećaj hladnoće, jeza[2] Kasnije: crvenilo, znojenje[3]
Komplikacije	Febrilni napad[4]
Uzroci	Virusi, bakterije, povećanje tjelesne temperature[5][6]
Dijagnostička metoda	Temperatura između 37,2 i 38,3 oC[1][7][8]
Diferencijalna dijagnoza	Hipertermija[1]
Tretman	Na osnovu osnovnog uzroka, nije potrebno za samu groznicu[2][9]
Lijek	Ibuprofen, paracetamol (acetaminofen)[9][10]
Frekvencija	Uobičajena[2][11]

Groznica, znana i kao pireksija, je definirana kao temperatura iznad normalnog raspona, zbog povećanja zadane tačke tjelesne temperature.^[5][6][7] Ne postoji niti jedna dogovorena gornja granica za normalnu temperaturu kod ljudi sa izvorima koji koriste vrijednosti između 37,2-38,3 °C.^[1][7][8] Povećanje zadane tačke izaziva pojačanu mišićnih kontrakcija i uzrokuje osjećaj hladnoće ili jeze.^[2] Ovo rezultira većom proizvodnjom topline i naporima da se ona uštedi.^[3] Kada se zadana temperatura vrati na normalu, osoba se osjeća vruće, pocrveni i može se početi znojiti.^[3] Rijetko povišena temperatura može izazvati febrilni napad, a to je češće kod male djece.^[4] Groznica obično ne prelazi više od 41-42 °C.^[6]

Groznicu mogu uzrokovati mnoga zdravstvena stanja u rasponu od neozbiljnih do opasnih po život.^[12] Ovo uključuje virusna, bakterijska i parazitske infekcije—kao što su gripa, obična prehlada, meningitis, infekcije urinarnog trakta, upala slijepog crijeva, COVID-19 i malarija.^[12][13] Neinfektivni uzroci uključuju vaskulitis, duboku vensku trombozu, bolest vezivnog tkiva, nuspojave lijekova ili vakcinacija i rak.^[12][14] Razlikuje se od hipertermije po tome što je hipertermija povećanje tjelesne temperature iznad zadane temperature ili zbog prevelike proizvodnje topline ili zbog njenog nedovoljnog gubitka.^[1] Liječenje za smanjenje groznice općenito nije potrebno.^[2][9] Međutim, liječenje povezane boli i upala može biti korisno, ko i pomoć osobi da se odmori.^[9] Lijekovi kao što su ibuprofen ili paracetamol (acetaminofen) mogu pomoći kod ovoga, kao i kod niže povišene temperature.^[9][10] Djeci mlađoj od tri mjeseca potrebna je medicinska pomoć, kao i osobama sa ozbiljnim zdravstvenim problemima kao što je kompromitovani imunski sistem ili osobama sa drugim simptomima.^[15] Hipertermija zahtijeva liječenje.^[2]

Groznica je jedan od najčešćih medicinskih znakova.^[2] Ona je dio oko 30% posjeta zdravstvenoj zaštiti djece^[2] i javlja se kod do 75% odraslih koji su ozbiljno bolesni.^[11] Dok je groznica evoluirala kao odbrambeni mehanizam, čini se da liječenje groznice ne pogoršava ishode.^[16][17] Roditelji i zdravstveni radnici često gledaju na groznicu s većom zabrinutošću nego što se obično zaslužuju, fenomen poznat kao fobija od groznice.^[2][18]

1. ^ ^{a b c d e} Axelrod YK, Diringer MN (May 2008). "Temperature management in acute neurologic disorders". Neurologic Clinics. 26 (2): 585–603, xi. doi:10.1016/j.ncl.2008.02.005. PMID 18514828.
2. ^ ^{a b c d e f g h i} Sullivan JE, Farrar HC (mart 2011). "Fever and antipyretic use in children". Pediatrics. 127 (3): 580–87. doi:10.1542/peds.2010-3852. PMID 21357332.
3. ^ ^{a b c} Huether, Sue E. (2014). Pathophysiology: The Biologic Basis for Disease in Adults and Children (7th izd.). Elsevier Health Sciences. str. 498. ISBN 978-0323293754.
4. ^ ^{a b} CDC Staff (31. 3. 2020). "Taking Care of Someone Who is Sick: Caring for Someone Sick at Home". Arhivirano s originala, 24. 3. 2015. Pristupljeno 8. 5. 2015.
5. ^ ^{a b} Kluger MJ (2015). Fever: Its Biology, Evolution, and Function. Princeton University Press. str. 57. ISBN 978-1400869831.
6. ^ ^{a b c} Garmel GM, Mahadevan SV, ured. (2012). "Fever in adults". An introduction to clinical emergency medicine (2nd izd.). Cambridge: Cambridge University Press. str. 375. ISBN 978-0521747769.
7. ^ ^{a b c} Dinarello CA, Porat R (2018). "Chapter 15: Fever". u Jameson JL, Fauci AS, Kasper DL, Hauser SL, Longo DL, Loscalzo, J (ured.). Harrison's Principles of Internal Medicine. 1–2 (20th izd.). New York, NY: McGraw-Hill. ISBN 9781259644030. Pristupljeno 31. 3. 2020.
8. ^ ^{a b} Laupland KB (July 2009). "Fever in the critically ill medical patient". Critical Care Medicine. 37 (7 Suppl): S273-8. doi:10.1097/CCM.0b013e3181aa6117. PMID 19535958.
9. ^ ^{a b c d e} Richardson M, Purssell E (septembar 2015). "Who's afraid of fever?". Archives of Disease in Childhood. 100 (9): 818–20. doi:10.1136/archdischild-2014-307483. PMID 25977564. S2CID 206857750.
10. ^ ^{a b} Garmel GM, Mahadevan SV, ured. (2012). An introduction to clinical emergency medicine (2nd izd.). Cambridge: Cambridge University Press. str. 401. ISBN 978-0521747769.
11. ^ ^{a b} Kiekkas P, Aretha D, Bakalis N, Karpouhtsi I, Marneras C, Baltopoulos GI (august 2013). "Fever effects and treatment in critical care: literature review". Australian Critical Care. 26 (3): 130–35. doi:10.1016/j.aucc.2012.10.004. PMID 23199670.
12. ^ ^{a b c} Garmel GM, Mahadevan SV, ured. (2012). An introduction to clinical emergency medicine (2nd izd.). Cambridge: Cambridge University Press. str. 5. ISBN 978-0521747769.
13. ^ Rodriguez-Morales AJ, Cardona-Ospina JA, Gutiérrez-Ocampo E, Villamizar-Peña R, Holguin-Rivera Y, Escalera-Antezana JP, Alvarado-Arnez LE, Bonilla-Aldana DK, Franco-Paredes C (13. 3. 2020). "Clinical, laboratory and imaging features of COVID-19: A systematic review and meta-analysis". Travel Medicine and Infectious Disease. 34: 101623. doi:10.1016/j.tmaid.2020.101623. PMC 7102608. PMID 32179124.
14. ^ Dayal R, Agarwal D (januar 2016). "Fever in Children and Fever of Unknown Origin". Indian Journal of Pediatrics. 83 (1): 38–43. doi:10.1007/s12098-015-1724-4. PMID 25724501. S2CID 34481402.
15. ^ "Fever". MedlinePlus. 30. 8. 2014. Arhivirano s originala, 11. 5. 2009.
16. ^ Schaffner A (mart 2006). "Fieber – nützliches oder schädliches, zu behandelndes Symptom?" [Fever–useful or noxious symptom that should be treated?]. Therapeutische Umschau (jezik: njemački). 63 (3): 185–88. doi:10.1024/0040-5930.63.3.185. PMID 16613288. Abstract alone is in German and in English.
17. ^ Niven DJ, Stelfox HT, Laupland KB (juni 2013). "Antipyretic therapy in febrile critically ill adults: A systematic review and meta-analysis". Journal of Critical Care. 28 (3): 303–10. doi:10.1016/j.jcrc.2012.09.009. PMID 23159136.
18. ^ Crocetti M, Moghbeli N, Serwint J (juni 2001). "Fever Phobia Revisited: Have Parental Misconceptions About Fever Changed in 20 Years?". Pediatrics. 107 (6): 1241–1246. doi:10.1542/peds.107.6.1241. PMID 11389237.