Hilafet

Hilafet (arapski: خلافة) jest islamski oblik vlasti koji predstavlja političko jedinstvo i vodstvo islamskog svijeta. Vođa države (halifa) ima titulu utemeljenu na ideji nasljednika Muhammedovog, političkog autoriteta, kojeg prema sunnijama bira narod ili njegovi predstavnici,^[1] a prema šitima to je imam kojeg bira Muhammedova porodica (nasljedna vlast). Od vremena Muhammeda, do 1924. nasljedni hilafet su držali emevijska, abasidska i na kraju osmanlijska dinastija.

Hilafet je jedini oblik vlasti koji ima punu podršku islamske nauke i predstavlja "centralni politički koncept sunnijskog islama konsenzusom muslimanske većine prvih generacija".^[2] Andrew Hammond kaže da su srednjovjekovni hilafeti "uživali globalnu naučnu i vojnu superiornost – od kojih sada nema nijedne".^[3]

^ Encyclopedia of Islam and the Muslim World, (2004) v.1, p.116-123
^ John O. Voll: Professor of Islamic history at Georgetown University http://www.nationalinterest.org/Article.aspx?id=13296 Arhivirano 13. 2. 2008. na Wayback Machine
^ Middle East Online, (statement under heading picture)

[1] Encyclopedia of Islam and the Muslim World, (2004) v.1, p.116-123

[2] John O. Voll: Professor of Islamic history at Georgetown University http://www.nationalinterest.org/Article.aspx?id=13296 Arhivirano 13. 2. 2008. na Wayback Machine

[3] Middle East Online, (statement under heading picture)

[1]

[2]

[3]